Glazbeni uvjeti – C

C (njem. tse, engl. si) – 1) slovna oznaka glasa do; 2) znak koji prikazuje mjeru u 4; 3) ime. ključevi za
Cabaletta (it. cabaletta) – 1) mala arija; 2) u 19. st. – stretta završetak arije ili dueta
Cabaza (portugalska kabaza), kabina ç a (cabasa) – kabana (udaraljka) lov (tal. caccha) – žanr woka. glazba 14.-16.st. (kanon 2-3 glasa), doslovno, lov
Skriven (francuski cache) – skriven [oktava ili kvinta]
Cachucha (španjolski kachucha) – kachucha (španjolski ples)
Kakofonija (tal. kakofonna), Kakofonija (fr. kakofonija), Kakofonija (engleski kakofeni) – kakofonija, razdor
Kadenca (franc. cadence, engl. cadence) – 1) kadenca; 2) kadenca
Kadenca autentična (franc. cadence otantique) – autentičan. kadenca
Cadence évitée (cadence evite) – prekinuta kadenca
Kadenca imparfaite (cadence emparfet) – nesavršena kadenca
kadenca parfaite (cadence parfet) – savršena kadenca
kadenca plagale (cadence plagal) – plagalna kadenca
Ritam (it. cadence) – 1) kadenca; 2) kadenca
Cadenza autentica (cadence authentic) – autentičan. kadenca
Cadenza d'inganno (cadenza d'inganno) – isprekidana kadenca
Cadenza imperfetta (cadenza imperfetta) – nesavršena kadenca
Cadenza perfetta(cadence perfatta) – savršena kadenca
Cadenza plagale ( cadence plagale) – plagalna kadenca Cadre en FER-u
( fr. frame en fair) – okvir od lijevanog željeza kod klavirskog bubnja Caisse claire (franc. cas claire) – mali bubanj Caisse claire avec corde (cas claire avec cord) – doboš sa žicom Caisse claire grande taille (cas claire grand thai) – preveliki doboš Caisse claire petite taille thai) – bubanj je smanjen, vel Caisse claire sans timbre (cas claire san timbre) – mali bubanj bez žica Caisse roulante
(franc. kes rulant) – cilindrični (franc.) bubanj
Kolač-šetnja (engleski keikuok) – kekuok (ples)
Calameilus (lat. kalamelus), calamus (kalamus) – svirala od trske
Calando (it. kalando) – stišavanje, smanjenje snage [zvuka]
Calata (it. calata) – stari talijanski ples
Caidamente (it. caldamente) – vrućinom, gorljivo
Poziv i odgovor (engleski call i rispons) – antifona struktura nekih pjesama sjevernoameričkih crnaca (spirituals, labor, songs) i jazz oblika, uglavnom bluesa; doslovno poziv i odgovor
Calma (it. kalma) – tišina, smirenost; Mirno (con calma) Smiren(calmato), mirno (mirno), Smiriti (fr. Calm) – tiho, mirno
Calmando (it. Kalmando) – smirivanje
Toplina (it. Calore) – toplina, vrućina, toplina; Con calore (con calore), Calorosamente (kalorosamente), Toplo (caloroso) – živahno, toplinom, vatrom
mijenjanje (it, cambiando) – mijenjanje; na primjer, Cambiando il tempo (cambiando il tempo) – mijenjanje tempa
Promijeniti (cambiare) – promjena, promjena; na primjer, Cambiare il tempo (cambiare il tempo) – promijeniti tempo
od Cambiata(to . promijenjen ) - promijenjen (pomoćni napomena o slabom ritmu)
Kamera (to. soba ) – soba, komora , Cameso corporation (cameso) – udaraljka latinoameričkog podrijetla Camminando (it. camminando) – polako, smireno Campana (it. campana) – Zvono zvono ( kampan ) – zvono zvona (tal. campanello) – Campanelli zvono (campanelli) – zvona kampanaccio ( to. campanaccio) – alpsko zvono
Campane tubolari (it. campane tubolari) – cjevasta zvona
Kankan (Fr. Cancan) – franc. Ples iz 19. stoljeća
Knjiga pjesama (španjolski: Cancionero), Kancionalni (Late Latin Cantional ) – kancional (zbirka pjesama, napjevi)
Candidamente (tal. candidamente) – bezumno,
iskreno štap s kapok glavom [Stravinski. “Vojnikova priča”]
Cangiare (it. kanjare) – promjena, promjena
Cangiando (kanjando) – mijenjanje
Cangiate (kanjate) – promjena
Kanon (latinski kanon, francuski kanon, engleski kenen), Kanon(it. canon) – kanon
Canon á l'écrevisse (fr. canon al ekrevis), Canon retrogradan (canon retrograde) – kanon kan
Canon ad infinitum (lat. canon ad infinitum), Canon perpetuus (canon perpetuus) – beskrajni kan
Canon cancricans (canon cancricans) – kanon kan
Canon Circuiaire (kanon circulér), Canon perpétuel (canon perpetuel) – beskrajni (kružni) kan
Canon enigmaticus (canon enigmaticus) – zagonetni kanon
Canon par povećanje (canon par ogmantasion) – kanon uvećan
Canon par diminution (canon par diminution) – kanon u redukciji
Canon per augmentationem (canon peer augmentationem) – kanon u povećanju
Canon per diminionern (canon peer diminutionem) – kanon u redukciji
Kanonik (lat. canonicus) – kanonski, crkveni
Cantus canonicus (cantus canonicus) – crkva. pjevanje
Kanonski (francuski canon) – kanonski
Canoro (it. canoro) – milozvučan, milozvučan
količina (it. cantabile) – milozvučan
Cantacchiare (cantakyare), Cantacchiando (cantakyando) – pjevanje
Cantamento (cantamento) – pjevanje
pjevanje (cantando) – milozvučno pjevanje
pjevačica (pjevač), Pjevač(cantatore) – pjevačica
cantare (cantare) – pjevati, pjevati
Kantata (tal. kantata, engleski cantate), pjevati (francuska kantata) – kantata
Cantatila (tal. cantatilla) – mala kantata
Cantafrice (tal. cantatriche, francuski cantatris ) – pjevačica [opera, koncert]
Cantereliare (it. canterellare), Canticchiare (cantikyare) – pjevušiti, pjevati
Canterellato (canterellato) – prigušeno, kao da pjeva
Canterina (it. canterina) – pjevačica; Canterino (canterino) – pjevačica
Cantica (it. spjev), Kantik (engleska pjesma) –
Cantico pjesma(it. cantico), Canticum (lat. canticum) – pohvalni napjevi Katoličke crkve
Jednostavna lirska melodija (tal. cantilena), Cantilène ( fr .
kantilen ) – milozvučan, milozvučan
melodija cantinellachcha) – Zajednička pjesma
menza (tal. cantino) – najviša žica u žici za gudala i trzalačka glazbala s vratom
Canticle (fr. cantik) – pjesma, himna
spjev (it. canto) – 1) pjevanje, pjevanje, melodija; 2) gornji glas: diskant, sopran
Canto a cappella (it. canto a cappella) – crkva. pjevanje ili zborsko pjevanje bez pratnje
Canto carnascialesco(tal. Canto carnashalesko), Canto carnevalesco (Canto carnevalesco) – karnevalska pjesma
Canto cromatico (tal. Canto cromatico) – pjevanje pomoću kromatskih intervala
Canto fermo (it. Canto fermo) – Cantus firmus (glavna, nepromjenjiva melodija u kontrapunktu)
Canto figurato (tal. canto figurato) – jedna od vrsta višeglasnog pjevanja
gregorijansko pjevanje (it. canto gregoriano), Kanto glasovir (canto plano) – gregorijansko pjevanje
Canto primo (it. canto primo) – 1. visoki ili sopran
Canto secondo (canto sekondo) – 2. visoki ton
Kantor (lat. Cantor), Cantore(it. cantore) – 1) pjevao u zboru protestantske crkve; 2) poglavar crkve. zbor
Canto recitatlvo (it. canto recitative) – recitativno pjevanje
Cantoria (tal. cantoria) – zborovi (soba za zboriste)
Pjesma (lat. cantus) – 1) pjevanje, melodija, napjev; 2) gornji glas: diskant, sopran
Cantus ambrosianus (lat. cantus ambrosianus) – Ambrozijansko pjevanje
Cantus figuralis (lat. cantus figuralis), Cantus figuratus (cantus figurative) – jedna od vrsta višeglasnog pjevanja
Cantus firmus (lat. cantus firmus) – cantus firmus (glavna, nepromijenjena melodija u kontrapunktu)
Cantus gemellus(lat. cantus gemellus) – oblik starog, višeglasja; isto što i gymel
Cantus gregorianus (lat. cantus gregorianus), Cantus planus (cantus planus) – gregorijanski koral
Cantus monodicus (lat. cantus monodicus) – jednoglasno pjevanje
Canzonaccia (tal. canzoneccia) – četvrtasta pjesma
Pjesma (it. canzone) – 1) kancona, pjesma; 2) instrumentalna skladba milozvučnog karaktera
Canzona a ballo (it. canzone a ballo) – pjesma za ples
Sakra kancona (it. canzone sacra) – duhovna pjesma
Canzonetta (tal. canzonetta) – pjesmica, pjesmica
Kanconijer (it. canzonere) – zbirka pjesama
Canzoni spirituali(tal. kantsoni spirituals) – duhovni napjevi
Capo (it. capo) – glava, početak
Capobanda (it. capoband) – kapelnik, duh. orc.
Capolavoro (it. capolavoro) – remek-djelo
od Capotasta (it. capotasto) – capo: 1) matica za gudačka glazbala; 2) uređaj za obnovu žica
Kapela (it. cappella) – kapela, zbor
hir (it. capriccio, tradicionalni izgovor capriccio), Hir (fr. caprice) – hir, hir
Capricciosamente (tal. capricciozamente), Capriccioso (kapričo), Capricieusement (francuski Capricieux), Hirovit(caprice) – ćudljivo, ćudljivo
Caracaha (portugalski caracasha) – udaraljka brazilskog porijekla
lik (it. carattere) – karakter; nel carattere di… (nel carattere di…) – u karakteru…
Caratteristico (it. carratteristico) – karakteristika
Caressant (fr. karesan) – milovanje
Carezzando (tal. karezzando), Carezzevole (carezzvole) – milujući, nježno
Caricato (it. caricato) – pretjeran, karikiran
zvona za sviranje melodije (fr. carillon) – 1) zvona; en carillon (carillon) – oponašanje zvona; 2) jedan od registara
Karneval orgulje (fr. karneval),karneval (tal. carnevale), Karneval (engleski, kanival) – karneval
Pjesma (engleski kerel) – božićna himna, vesela pjesma
Carola (it. Carola) – stara, plesna pjesma
kvadrat (franc. caret) – 1) nota kvadratnog oblika; 2) nota jednaka trajanju 2 cjeline
Cartetlo (tal. cartello) – repertoarni popis operne kuće; Cartellone (kartellone) – kazališni plakat, plakat
Kućišta (fr. kaz) – pragovi na žičanim instrumentima
Gotovina (it. cash desk) – bubanj
Cassa chiara (tal. cash desk chiara) – doboš
Cassa chiara Con corda (casa chiara con corda) – bubanj sa žicom
Cassa chiara formato grande (casa chiara grande format) – povećanje bubnja. veličina
Cassa chiara piccolo formato (kazeta chiara piccolo format) – mali bubanj
Cassa chiara bez zvuka (cassette chiara senza timbro) – mali bubanj bez žica
Cassa ruilante (it. cassa rullante) – cilindrični [franc.] bubanj; isto što i tamburo ruilante , tamburo vecchio Kasacija
( Francuska kasacija), Kasacija (tal. cassation) – kasacija (žanr instrumentalne glazbe 18. stoljeća) Castagnette (tal. castignette), Kastanjete
(engleski castenets) – kastanjete
Ulov (engleski ketch) – kanon za više muških glasova s ​​komičnim tekstom
lanac (it. catena) – opruga za gudala
Catena di trilli (tal. catena di trilli) – lanac trila
Rep (lat. cauda) – 1) u menzuralnom zapisu, mir note; 2) zaključak u sri – stoljeće. glazba, muzika; doslovno rep
od Cavaletta (it. cavaletta) – cabaletta (mala arija) Cavatina ( it
. kavatina ) – kratka arija lirskog karaktera
Ce rythme doit avoir la valeur sonore d'tm fond de paysage triste et glace (franc. se rhythm dua avoir la valeur sonor d'on von de landscape triste e glace) – ritmički crtež u karakteru tužnog i hladnog pejzaža [Debussy]
Cedendo (it. chedendo), Ustupitelj (chedente), Cedevole (chedevole) – usporavanje; doslovno popuštajući
Céder (fr. Sede) – usporiti
Cédez (sede) – usporiti; en cédant (sedan) - usporavanje; doslovno popuštajući
Celere (it. chelere), Con ceieritá (con chelerita) – uskoro, brzo
Celerita (chelerita) – brzina, brzina, tečnost
čelestu (tal. celesta, eng. siléste),čelestu (francuska Celesta), čelestu (njem. Celesta) – čelesta; doslovno rajski
Violončelo (it. chello, eng. chzlou) – violončelo
Čembalo (it. cembalo) – čembalo, čembalo; isto što i clavicembalo
Središte luka (eng. senter ov de bow) – [igrati] sredinom luka
Cercar la nota (it. Cherkar la nota) – “tražiti notu” – način pjevanja koji treba uzeti ispred vremena u obliku povećanja ključa, padajući na stazu. slog (kao kod portamenta)
Kružna harmonija (franc. sircle armonic) – peti krug
Cesura (tal. chezura), Césure (franc. sezur) – cezura
Tako dalje (it. Chetera) – sistrum (srednjovjekovno gudačko trzalo)
Cha Cha Cha (španjolski cha cha cha) –
Ciacconi ples (franc. shacon) – chaconne: 1) starin, ples; 2) instrumentalna skladba, komp. iz niza varijacija
Chalne de trilles (fr. sheng de trii) – lanac trila
Toplina (fr. chaler) – toplina, vrućina (hobi)
Chaleureusement (chalerézman) – s toplinom, vruće
Chaieureux (chaleré) – vruć, gorljiv
Chaiumeau (fr. shalyumb) – 1) svirala; 2) donji registar klarineta
Komora (eng. chaimbe) – komora
Komorni koncert (chaimbe konset) – komorni koncert
Komorna glazba (chamber music) – komorna glazba
Promijeniti (eng. change) – promjena, promjena, promjena [instrumenta];piccolo promjena u 3. flautu [
pikolo change that teed flute) – promijeniti malu sviralu
do 3
flauta fr. chanzhe lezhe) – promjena registara [u orguljama]
Promjena bilješke (eng. changes note) – pomoćna bilješka
pjesma (fr. chanson) – pjesma
Chanson à boire (fr. chanson a boir) – pitka pjesma
Šansona za zabave (fr. chanson a party) – vokalno djelo za više glasova
Balada šansone (fr. chanson balladee) – ples franc. pjesma
Šansoneta (chansonette) – pjesma
Šansonijer (fr. chansonnier) – francuska pozornica, pjevač, često i tekstopisac
pjevanje (fr. chan) – 1) pjevanje, pjesma, napjev; 2) vokalno, a ponekad i instrumentalno djelo
Pjevačica (šant ) – milozvučan
Chanté ( šant ) – melodičan
pjevač (šant) – pjevati, Chantonner (šanton) –
pjevati – crkva. pjevanje lisičarke (fr. chantrell) – najviša žica u žici za gudala i trzalačka glazbala s vratom; doslovno milozvučno Pjevač (fr. shanter) – pjevač pjevačica (šantaz) – pjevačica Chantey, Chanty
(engl. chanti) – zborska mornarska pjesma; isto što i straćara
Pjevati farci (Francuski Shan Farsi) – gregorijanski napjevi, mješoviti. s melodijama nije kult, podrijetlo
Liturgijsko pjevanje (Francuski napjev liturzhik) je crkva. pjevanje
Popularno pjevanje (franc. chan populaire) – Nar. pjevanje, pjesma
Horovođa (fr. chantre) – crkva. pjevanje
Pjevaj sur le livre (francuski Chant sur Le Livre) – improvizirani kontrapunkt (16. st.)
Kapela (Engleska kapela), Kapela (Francuska kapela) –
svaki Kapela (francuski Shak) – svaki, svaki
Chaque mesure (Shak mazur) – svaki takt
karakterni komad (njem. karaktershtyuk) – karakterističan komad od
Čarlston(engleski chaalstan) – Charleston – Afroamer. ples
Charleston Becken (englesko-njemački chaalstan bekken) – pedalne činele
draž (francuski šarm) – šarm; avec charme (avek charm) – dražesno
šarm (šarm) – očaran [Skrjabin. "Prometej"]
lov (fr, shas) – žanr woka. glazba 14.-16.st. (2-, 3-glasni kanon); doslovno loviti
Da (it. ke) – koji, koji, ono, jedino, osim
Chef d'attaque (fr. chef d'attack) – korepetitor ork. (1. violinist)
Chef de choeur (fr. chef de ker) – dirigent zbora
Glavni kuhar (fr. masterpiece) – remek-djelo
Dirigent (fr. chef d'orchestra) – dirigent
Stalak(fr. chevale) – stalak (za gudala)
Klin (fr. chevy) – klin
Cheviller (cheviyo) – kutija za klinove (za gudala)
Chevrotement (fr. chevrotman) – drhtanje glasa
jasno (it. chiaro) – svjetlo, jasno, čisto
Ključ (it. chiave) – 1) ključ; 2) ventil (za puhačke instrumente)
Chiave di basso (chiave di basso) – bas ključ
Chiave di violino (chiave di violino) – violinski ključ
Chiavette (it. chiavette) – “ključevi”, naznaka za transpoziciju (15-16. st. pr. Kr.) )
crkva (it. Chiosa) – crkva; arija, sonata da chiesa (aria, sonata da chiesa) – crkvena arija, sonata
Šifriranje (francuski cipher) – digitalni
Chimes (engleski chimes) – zvona, zvona
Gitara (tal. kitarra) – 1) kitarra, kitharra – starogrčko gudačko trzalačko glazbalo; 2) gitara
Chitarrone (it. chitarrone) – vrsta bas lutnje
Čiterna (it. kiterna) – kvinta (jedna od vrsta lutnje)
zatvoreno (it. kyuzo) – zatvoreni zvuk (prijem sviranja roga)
Klepet (portugalski shukalyu), Chocólo (shukolu) – čokalo (udaraljka latinskoameričkog porijekla)
Choeur (francuski ker), Zbor (njem. Kor) -zbor
hor(engl. kuaye) – 1) zbor (pretežno crkveni), pjevati u zboru; 2) bočna klavijatura orgulja
Zborovođa (eng. kuaye-maste) – zborovođa
Izaberi, izaberi (fr. choisi) – izabrani, odabranici
horski (njemački koralj, engleski koralj) –
Choralgesang (njem. koralgesang) – gregorijansko pjevanje
Zborna nota (njem. coralnote) – nota koralne gregorijanske notacije
Akord (engleski kod) – akord
Chorda (lat. chord) – žica
Chordirektor (njemački zborovodja) – pijanist koji uči zborske dionice u opernoj kući
Akord kvarte i šestine (engleski code ov di stope i seksta) – četvrtinski akord
Akord šeste(engleski code ov di sixt) –
Koreografija (francuska koreografija), Koreografija (njemačka koreografija), Koreografija (engleski coreography) – koreografija
Pjevačica (njemački korist), Chorsänger (korzenger), Zbornik (engl. coriste) – pjevač
Chormeister (njem. kormeister) – zborovođa
koro (portugalski Shoru) – Shoro; 1) instrumentalni ansambli u Brazilu; 2) skladbe za slične ansamble; 3) žanr cikličkih instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih djela u Brazilu
Chorton (njem. corton) – kamerton; isto kao Kammerton
Pripjev(engl. cores) – 1) zbor; 2) djelo za zbor; 3) u jazzu – harmonijska osnova improvizacije
Chroma (grč. krom) – uzdignut. ili niže. zvuk za pola tona bez promjene koraka; doslovno slikati
kromatski (engleski kremetik), Kromatski (francuski kromatik), Chromatisch (njem. kromatish) – kromatski
Kromatizam (engleski krematizam), kromatizam (krematizam), Chrofnatik (njemački kromatic), Chromatisme (franc. kromatizm) – kromatizam
Kromatski znak (eng. crematic sign) – znakovi u ključu
od Chrotte(latinski hrotta), crott (staroirski
crott ), gužva (engleski crowd), crwth (velš. Krut) – crotta – gudalo instrument ranog srednjeg vijeka u Irskoj, Wales (fr. chute) – 1) posebna vrsta antičkog ukrasa; 2) dizati; 3) arpeggio Ciaccona (tal. chakkona) – čakona: 1) stari ples; 2) instrumentalna skladba koja se sastoji od nekoliko varijacija Ciaramella (it. charamella) – gajde Ciclo delle quinte (it. chiclo delle kuinte) – krug petina Cilindro rotativni (tal. chilindro rotativo) – rotacijski ventil za limena puhačka glazbala Cirnbali (it. chimbali ) – Cimbali antiche činele
(tal. chimbali antike), Cimballini (chimballini) – starinski
činele Cimbasso (it. chimbasso) – limeno puhačko glazbalo
Cinelli (it. chinelli) – kit. činele
Cinglant (fr. senglyan) – oštro, zajedljivo
Circolomezzo (it. chircolomezzo) – ukrasi u pjevanju
Circulatio (lat. cirkulacija) – kružno kretanje melodije u glazbi 17.-18.st., doslovno okolina
od Cister (njemačke cisterne), Cistre (francuska sestra), Citra (engleski siten) – sistrum (srednjovjekovni žičani trzalački instrument)
Civettando (tal. civettando), Con civetteria (con civetteria) – koketno
Clair(fr. claire) – lagan, čist, proziran
Bugla (fr. cleron) – 1) signalni rog; 2) jedan od orguljskih registara
Clairon metalni (francuski Clairon Metalic) – metalni klarinet (koristi se u vojnom sastavu)
Clameur (franc. Clamer) – vrištati, plakati
Claquebois (franc. claquebois) – ksilofon
Klarinet (engleski klarinet), Klarinet (klarinet) – klarinet
visok (clarinet alto ) – alt klarinet
Bas klarinet (klarinet bas) – bas klarinet
Kontrebas za klarinet (klarinet kontrabas) – kontrabas klarinet
Klarinet ljubavi (clarinet d'amour) – klarinet ljubavi
klarineto(it. clarinetto) – klarinet
Klarineto alt (clarinetto alto) – alt klarinet
klarineto baso (clarinetto basso) – bas klarinet
klarineto kontrabas (clarinetto contrabasso) – kontrabas do
Klarineto d'amore (clarinetto d'amore) – ljubavni klarinet
Klarineto pikolo (clarinetto piccolo) – mali klarinet
Clarino (it. klarino) – klarino: 1) prirodna lula; 2) srednji registar klarineta; 3) jedan od registara
zvuk trube orgulje (eng. klerien) – 1) signalni rog; 2) jedan od registara
Clarone orgulje (tal. clarone) –
jasnoća basset rog (fr. klyarte) –
Clausula jasnoća(lat. klauzula) – naziv kadence u glazbi srednjeg vijeka
Clavecin (franc. clavesen) – čembalo
Claves (španjolski claves) – claves palice (udaraljke)
Klavijatura (latinička tipkovnica), Tastatura (franc. clave, engl. clavier) – klavijatura
Clavicembalo (it. clavichembalo) – čembalo
Klavikord (eng. clavicode), Clavicordo (it. clavichord) – klavikordi
Glavni klavir (fr. clavier a la maine) – manual (klavijatura za ruke u orguljama)
Clavier des bombardes ( fr. clavier de bombard) – bočna klavijatura orgulja
Clavis (lat. clavis) – 1) ključ; 2) ključ; 3) ventil za duhačke instrumente
ključ(franc. clef, engl. clef) – 1) ključ; 2) ventil za duhačke instrumente
Clef de fa (fr. cle de fa), Clef de basse (cle de bass) – bas ključ
Clef de sol (cle de sol) – violinski ključ
Cloche, cloche (fr. flare) – zvono, zvona
Cloches á tubes (Francuski flare a tube), Cloches tubulaires (flare tyubulaire) – cjevasta zvona
zvono (francuski flare) – zvono, zvono
zvona (flare) – zvona, zvona
Clochette suisse (franc. flare suisse) – alpsko zvono
Kutija za začepljenje (engleski clog box) – jazz udaraljkaški instrument
Blizu(engleski close) – kraj, završetak, kadenca
Zatvori protresti (engleski close shake) – vibrato na žicama i puhački instrument
grozd (engleski klaste) – istovremeno zvučanje većeg broja susjednih nota; amer. termin. skladatelj G. Cowell (1930.)
Završetak (it. coda) – 1) koda (kraj); 2) mirno na noti; doslovno rep
od Codetta (tal. codetta) – kratki melodijski obrat, prijelaz iz teme u opoziciju
Cogli (tal. ulozi) – prijedlog Con u spoju s određenim članom množine muškog roda: s, s
vanja (tal. koi) – prijedlog Con u spoju s određenim članom množine muškog roda: s, s
Klanac(tal. kol) – prijedlog Con u spoju s jedninom određenog člana muškog roda: s, s
Colascione (it. kolashone) – rod lutnje
Colinde (rum. kolinde) – narodna božićna pjesma (u Rumunjskoj)
Col 'arco (it. koll arco) – [igrati se] gudalom
Col legno (it. kohl legno) – [igrati se] drškom luka
Col legno gestrichen (tal. – njem. kol leno gestrichen) – voziti gudalo po žici
Coll ' (tal. koll) – prijedlog Con u spoju s određenim članom muški, ženski rod jednine: s, s
Coll'ottava (to, colle ottava), Con ottava (kon ottava) – igrati sa
Colla oktave(tal. colla) – prijedlog Con u spoju s jedninom određenog člana ženskog roda: s, s
Colla destra (colla destra) – [svirati] desnom rukom
Colla parte (colla parte) – zajedno sa strankom [slijediti pogl. glas]
Colla sinistra (it. colla sinistra) – [svirati] lijevom rukom
Colla più gran forza e prestezza (tal. colla piu gran forza e prestezza) – najvećom snagom i brzinom [List]
Kolaž (fr. collage) – kolaž (umetanje kratkih citata iz drugih djela)
Ljepilo (it. colle) – prijedlog Con u spoju s određenim članom množine ženskog roda: s, s
Colle verghe (it. colle verge) – [igrati se] sa
Collera šipke(it. kollera) – ljutnja, ljutnja; Con collera (con collera) – zlobno, ljutito
vrat (tal. collo) – prijedlog Con u spoju s određenim članom jednine muškog roda: s, s
Rosin (it. kolofonija), Rosin (fr. colofan), kolofonija (eng. calófeni) – kolofonij
Boja (lat. color) – 1) ukras; 2) u menzuralnom notnom zapisu, opća oznaka nota koje se razlikuju po boji; doslovno boja
koloratura (it. coloratura, eng. coloretuere), koloratura (fr. coloratura) – koloratura (ukras)
Boja (it. coloret) – boja, boja; senza colore (senza colore) – bezbojno [Bartok]
Col ili je (francuski colori), Colorito (tal. colorito) – boja
Boja (engleski kale) – timbar; doslovno boja, nijansa
pukovnik policije (it. col polliche) – [igrati se] palcem
Col pugno (it. col punyo) – [udarati] šakom po tipkama klavira
Col tutto Parco (it. col tutto larco) – [svirati] cijelim gudalom
Combo (engleski combo) – combo (mali jazz, sastav)
Kao (it. doći) – kao
Kao prije (come prima) – kao na početku
Kao gore (dođi sopra) – kao prije
Dođi sta (doći sto) – strogo kako je napisano
Komedija (Francuska komedija), Komedija(engleski, komedija) – komedija
Comédie mêlée d'ariettes (franc. komedija mele d'ariette) – komedija s pjevanjem, komedija. opera
dolazi (lat. comes) – 1) odgovor je u fugi; 2) oponašanje glasa u kanonu Početak (it. kominchare) – početak
Cominciamento (cominchamento), Cominciato (cominchato), Comincio (comincho) – početak; na primjer, tempo del comincio – tempo, kao na početku
Zarez (lat. comma) – 1) zarez (akustički izraz) – interval manji od 1/4 tona; 2) znak cezure (') u vokalnom i instrumentalnom sastavu
Comme (fr. com) – kao da, kao da, gotovo
Comme des eclairs(franc. com dezeclair) – kao bljesak [munja] [Skrjabin. Sonata br. 7]
Comme un écho de la phrase entendue précédemment (francuski com en eco de la phrase antandue presademan) – poput odjeka fraze koja je zvučala ranije [Debussy. “Potopljena katedrala”]
Comme un murmure confus (franc. com en murmur confus) – poput nejasnog šuštanja [Skrjabin. Poema-okturn]
Comme un tendre et triste žaljenje (francuski com en tandre e triste regre) – kao nježno i tužno žaljenje [Debussy]
Comme une buée irisée (franc. comme buée irisée) – poput dugine izmaglice [Debussy]
Comme une lointaine sonnerie de cors (franc. commun luanten soneri de cor) – kao daleki zvuk francuskih roga [Debussy]
Comme une ombre mouvante(franc. commun ombre muvant) – poput sjene koja se kreće [Skrjabin. pjesma-nokturno]
Comme une plainte lointaine (fr. commun plant luenten) – poput daleke tužbe [Debussy]
commedia (it. commedia) – komedija
Commedia madrigalesca (commedia madrigalesca) – madrigalska komedija
početak (fr. comance) – početak
Početak (commensman ) – početak
Commencer un peu au dessous du mouvement (franc. comanse en pe o desu du mouvement) – početi malo sporije od izvornog tempa [Debussy. Preludiji]
Commencer Ientement dans un rythme nonchalamment gracieux (francuski Commense lantman danz en rhythm nonchalamman gracieux) – počnite polako, u ležerno gracioznom ritmu [Debussy]
Zajednički akord (eng. comen code) – trijada
Uobičajeno vrijeme (eng. comen time) – veličina 4; doslovno uobičajene veličine
Commosso (it. kommosso) – uzbuđeno, šokirano
Mjesto (fr. komuna), zajednička (it. komune) – općenito, npr. pausa comune (it. pause komune) – stanka za sve glasove
Comodo (it. komodo) , Comodamente (comodamente) – zgodno, lako, bez napora, lagodno, polako
kompas (engleski campes) – raspon [glasa, instrumenta]
Compiacevole (it. compiachevole) – lijepo
Compiacimento (compyachimento) – radost, zadovoljstvo
Natjecanje(engleski campin) – ritmički slobodna pratnja na gitari (jazz, termin)
Žalite se (fr. complent) – 1) tužbalica; 2) parna pjesma s tragičnim ili legendarnim zapletom Kompleks (it. complesso) – ansambl
potpun (eng. camp) – potpun
Potpuna kadenca (camp cadence) – puna kadenca
Cjelokupna djela (eng. camp wex), Kompletan set radova (logorski set) ov ueks) – cjelovita zbirka op.
sastaviti (engleski Campouz), kompozitor (francuski Compose) – sastaviti
kompozitor (engleski kampus), Skladatelj (francuski skladatelj), kompozitor (tal. skladatelj) – kompozitor
sastav (francuski sastav, engleski kampiranje), Composizione (tal. sastav) – sastav, muzika. skladajući
s (it. con) – sa, sa, zajedno sa
Con affettazione (it. con affettazióne) – s afektacijom
Con abbandono (con abbandono) – lagodno, prepuštanje osjećaju
Con acceleramento (con acceleramento) – ubrzavanje
Con exactlyzza (con exactlytstsa) – točno
Sa ljubavlju (con affetto) – s osjećajem
od Con affezione (it. con affetsione) – s nježnošću, ljubavlju
Con afflitto (con afflitto), Con afflizione (con afflicione) – tužan, tužan
Con agevolezza(kon adjevoletstsa) – lako, lagodno
Con agiatezza (con adzhatezza) – zgodno, mirno
Con agilita (it. con agilita) – tečno, lako
Con agitazione (it. con agitatione) – uzbuđen, uzbuđen
Con alcuna licenza (it. con alcuna lichenza) – s nešto slobode
Con allegrezza (con allegrezza) – radosno, veselo
Con alterezza (it. con alterezza) – bahato, oholo
Con amabilita (con amabilita) – ljubazno, nježno
Con amarezza (con amarezza) – s gorčinom
Con amore ( it. con ambre) – s ljubavlju
Con angustia (con angustia) – u tjeskobi
Con anima(con anima) – s osjećajem
Con austerita (con austerita) – strogo, strogo
Con brio (it. con brio) – živahan, zabavan, uzbuđen
Con bizzarria (con bidzaria) – čudno, bizarno
Mirno (con kalma) – tiho, mirno
Con calore (con calore) – živahno, toplinom, vatrom
Con celerita (con chelerita) – uskoro, brzo
Con civetteria (con chivetteria) – koketno
Con collera (con kollera) – zlobno, ljutito
Con comodo (it. con komodo ) – ležeran; doslovno uz pogodnost
Con corde (con corde) – [zvuk doboša] sa žicama
Con delicatezza (con delicatezza) – nježno
Con delizia (con desiderio) – radosno, zadivljeno, uživajući
Con desiderio (con desiderio) – strastveno, strastveno
Con desiderio intenso (con desiderio intenso) – vrlo strastveno, strastveno
Con destrezza (con destrezza) – s lakoćom, živahnošću
Con desvario (con desvario) – hirovito, kao u deliriju
Con devozione (con devotione), Con divozione (con divotione) – pobožno
Con diligenza (con diligence) – marljivo, marljivo
Uz diskreciju (it. con discretsione) – 1) suzdržan, umjeren; 2) slijedeći Ch. stranke
Con disinvoltura (con dizinvoltura) – slobodno, prirodno
Con disordine(con disordine) – u zabuni, zabuni
Con disperazione (con disperatione) – neutješan, u očaju
Con dolce maniera (it. con dolce maniera) – nježno, nježno
Con dolore (con dolore) – s bolom, čežnjom, tužno
Con due pedali (it. con due pedal) – pritisnuti obje pedale (na klaviru)
Con duolo (con duolo) – tužan, tužan
Con durezza (con durezza) – čvrsto, oštro, grubo
Con effeminatezza (con effeminatezza) – nježna, ženstvena, razmažena
Con eleganza (it. con eleganza) – graciozno, elegantno
Con elevazione (tal. con elevacione) – ponosno, oholo
Con energia(it. con energy) – energično, odlučno
Con entusiasmo (it. con enthusiastically) – oduševljeno
Con espressione (con espressione) – izražajno, izražajno
Con estro poetico (tal. con estro poetico) – s pjesničkim. inspiracija
Con facezia (con fachecia) – zabavan, razigran
Con fermezza (con farmezza) – čvrsto, čvrsto, pouzdano
Con fervore (con fairvore) – s toplinom, osjećajem
Con festivita (con festivita) – svečano, radosno
Con fiacchezza (con fyakketsza) – slabo, umorno
Con ducia – samouvjereno
Con fierezza (con fierezza) – ponosno, ponosno
Con finezza(con finezza) –
suptilno Con fiochezza (con fioketstsa) – promukao, promukao
Con fluidezza (con fluidezza) – tečno, glatko
Con foco (con foco) – vatrom, žarom
Con forza (con forza) – jako
Con fuoco (it. con fuoco) – žarko, vatreno, strastveno
Con franchezza (con francetstsa) – hrabro, slobodno, samouvjereno
Con freddezza (con freddezza) – hladan, ravnodušan
Con freschezza (con fresketstsa) – svježe
Con fretta (con fretta) – na brzinu, žurno
Con fuoco (con fuoco) – žarko, vatreno, strastveno
Con furia (con furia) – bijesno, bijesno
Con garbo(con garbo) – pristojno, delikatno
Con giovialita (con jovialita) – veselo, veselo
Con giubilo (con jubilo) – svečano, radosno, veselo
Uz (it. con li) – sa, sa; isto
Con grandezza (it. con grandetstsa) – veličanstveno
Con gravita (con gravita) – značajno
Con grazia (con grazi), grazioso (graceoso) – graciozan, graciozan
Sa zadovoljstvom (kon gust) – s okusom
Con ilarita (it. con ilarita) – radosno, zabavno
Con impazienza (con impatientsa) – nestrpljivo
Con impeto (con impeto) – brzo, strastveno, naglo
Con incanto (con incanto) – šarmantan
Con indifferenza (con indifferenza) – ravnodušan, ravnodušan, ravnodušan
Con indolenza (it. con indolents) – bestrasno, ravnodušno, nemarno
Con intrepidezza (con intertrapidezza), intrepido (intrepido) – odvažno, samouvjereno
Con ira (con ira) – ljutito
Con lagrima (con lagrima) – žalosna, tužna, puna suza
Con languidezza (tal. con languidezza) – tromo, kao iscrpljeno
Con larghezza (con largozza) – širok, dugotrajan
Con leggerezza (con legerezza) – lako
Con lenezza (con lenezza) – tiho, tiho, nježno
Con lentezza (it. con lentezza) – polako
Con lestezza(con lestezza), lesto (lesto) – brzo, tečno, spretno
Con liberta (it. con liberta) – slobodno
Con licenza (con lichenza) – slobodno
Con locura (con locura) – kao u ludilu [de Falla. “Ljubav je čarobnica”]
Con luminosita (it. con luminosita) – sjajna
Con maesta (con maesta) – veličanstveno, veličanstveno, svečano
Con magnanimita (con manyanimita) – velikodušno
Con magnificenza (it. con manifitsa) – veličanstven, veličanstven, veličanstven
Con malinconia (con malinconia) – melankoličan, tužan, tužan
Con malizia (con malicia) – lukavo
Con mano destra (it. con mano destra) – desna ruka
Con mano sinistra (it. con mano sinistra) – lijeva ruka
Con mestizia (con mesticia) – tužna, tužna
Con misterio (con mysterio) – tajanstveno
Con moderazione (con moderatione) – umjereno
Con morbidezza (it. con morbidezza) – tiho, nježno, bolno
Con moto (it. con moto) – 1) pokretni; 2) oznaka tempa dodana označava ubrzanje, na primjer, allegro con moto – umjesto allegro
Con naturalezza (con naturalezza) – prirodno, jednostavno, obično
Con nobile orgoglio (it. con nobile orgoglio) – plemenito, ponosno
Con nobilita ( con nobilita) – plemenito, s dostojanstvom
Uz poštivanje(con osservanza) – točno pridržavanje navedenih nijansi izvedbe
Con pacatezza (con pacatezza) – mirno, krotko
Con passione (con passione) – strastveno, sa strašću
Con placidezza (con placidezza) – tiho
Con precisione (con prachisione) – svakako, točno
Con prontezza (con prontezza), pronto (pronto) – okretan, živahan, brz
Con rabbia (con rabbia) – ljut, bijesan, bijesan
Con raccoglirnento (con raccolimento) – koncentriran
Con rapidita (con rapidita) – brzo, brzo
Con rattezza ( con rattetstsa) – brzo, živahno
Con rigore (kon rigore) – strogo, precizno [održavanje ritma]
Con rimprovero (con rimprovero) – s izrazom prijekora
Con rinforzo (con rinforzo) – jačanje
Con roca voce (con roca voche) – promuklim glasom
Con schiettezza (con schiettazza) – jednostavno, iskreno
Con scioltezza (con soltezza) – lagodno, slobodno, gipko
Con sdegno (con zdeno) – ljutito
Con simplicità (con samplicita) – jednostavno, prirodno
Con sentimento (con sentimento) – s osjećajem
od Con severità (con severita) – strogo, ozbiljno
Con sforzo (con sforzo) – jako
Con sfuggevolezza (con sfudzhevolozza) – brzo, letimično
Con slancio(con zlancho) – brzo
Con snellezza (con znellezza), Con snellita (con znellita) – lako, spretno, brzo
Con sobrietà (con sobriet) – umjereno
Con solennità (con solenita) – svečano
Con somma passione (con somma passione) – s najvećom strašću
Con sonorità (con sonorita) – zvučan, zvučan
Con sordità (con sordita), sordo (sordo) – dosadan
Con sordini (con sordini) – s nijemima
Con sordino (it. con sordino) – [igrati se] s prigušenim
Con speditezza (con spaditezza) – brzo, spretno
Con spirito (con spirito) – s entuzijazmom, žarom, entuzijazmom
Con splendidezza (con splendidetstsa) – sjajan, sjajan
Con strepito (con strepito) – bučno, glasno
Con sublimità (it. con sublimit) – uzvišen, veličanstven
Con suono pieno (it. con ship drunk) – pun zvuk
Con tardanza (con tardanese ) – polako
Con tenacità (con tenacita) – tvrdoglavo, ustrajno, čvrsto
Con tenerezza (con tenerezza) – nježno, nježno, nježno
Con timidezza (con timidezza) – bojažljivo
Con tinto (it. con tinto) – zasjenjenje
Con tranquillità (con tranquillita ) – mirno, spokojno
Con trascuratezza (con trascuratezza) – ležerno
Con tristezza(con tristezza) – tužna, tužna
Con tutta forza (tal. con tutta forza) – svom snagom, što glasnije, punom snagom
Con tutta la lunghezza dell' arco (tal. con tutta la lunghezza del arco) – [svirati] cijelim gudalom
Con tutta passione (con tutta passionone) – s najvećom strašću
Con uguaglianza (con uguallane), ugualmente (ugualmente) – točno, monotono
Con Umore (con umore) – s raspoloženjem, hirovito
Con una certa espressione parlante (tal. con una cherta esprecione parlante) – približavanje govornoj izražajnosti [Beethoven. bagatela]
Con una ebbrezza fantastica (tal. con una ebbrezza fantastično) – u bizarnoj opijenosti [Skrjabin. Sonata br. 5]
Con un dito ( to . s un dito ) – [svirati] jednim prstom
Con variazioni (it. con variations) – s varijacijama tečno Con vigore (con vigore) – veselo, energično Con violenza (con violenza) – nasilno, bijesno Con vivezza (con vivezza) – živahan Con voglia (con volley) – strastveno, gorljivo Con volubilita (it. con volubilita) – savitljiva, vijugava Con zelo (kon zelo) – sa žarom, revnošću Koncent (it. concento) – suzvučje, harmonija, suglasje koncentrirajući se
(tal. concentrando), Usredotočen (koncentrat), Con Concentrazione (kon koncentracije), Koncentrirati (fr. consantre) – koncentriran
Koncentracija (lat. concentus) – dio katol. službe koje izvodi zbor (hvalospjevi, psalmi i sl.)
koncert (francuski koncert, engleski koncert) – koncert (javna izvedba glazbenih djela)
Koncertno (francuski koncert) – koncert; simfonija Concertante (senfoni concertant) – simfonija s jednim ili više koncertnih instrumenata
Concertante (it. concertante) – koncert
Concertato (concertato) – koncert, u koncertnom stilu; pezzo concertato(pezzo concertato) – skladba u koncertnom stilu
harmonike (it. concertina, eng. concertina) – vrsta usne harmonike [oblik od 6 ugljena]
Koncertni majstor (tal. concertino) – concertino: 1) u Concerti grossi – skupina solističkih instrumenata (za razliku od ripiena – cjelokupnom sastavu orc.); 2) malo djelo u naravi koncerta
Koncertni majstor (engleski – amer. Conset maste) – korepetitor orc. (1. violinist)
Koncert (it. concerto, fr. concerto, eng. kenchatou) – koncert; 1) glazbeni žanr. djela za instrument ili solo glas s ork.; 2) djelo za orkestar; 3) Koncert (it.) – javno izvođenje glazbe. Koncert za kameru djela
(it. concerto da camera) – komorni instrumentalni koncert (glazbeni žanr)
Concerto da chiesa (tal. concerto da chiosa) – vrsta crkvene glazbe
Svečani koncert (tal. concerto gala) – neobičan koncert
Concerto grosso (tal. concerto grosso) – “veliki koncert” – oblik ansambl-orkestralne glazbe 17.-18.st.
Duhovni koncert (franc. conser spiritual) – duhovni koncert
Concitato (tal. conchitato), Con concitamento (
s conchitamento ) – uzbuđeno, uzbuđeno, nemirno finale) Sloga (engleski kenkood) – Sukladna harmonija
(fr. concordan) – starin, zvan. bariton (glas)
Voditi (eng. kandakt) – ponašanje
Vozač (fr. conductor) – 1) dirigent; 2) skraćeno. postići; violina dirigent (dirigent violine), klavir dirigent ( klavir dirigent ) – dio 1. violine ili klavira, prerad provođenje (franc. conduit) – jedan od starih oblika polifonih skladbi Voziti (franc. conduit) – provoditi Conduite des voîx (franc. conduit de voie) – glas vodeći
Confusamente (it. confusing) – u zabuni
Confusione (zbunjujuće) – zabuna
Confutatis maledictîs (lat. konfutatis maledictis) .- “Odbacivanje onih koji su prokleti” – početne riječi jedne od strofa rekvijema
Conga (kong), konga bubanj (engleski kong dram)
Congatrommel (njem. congatrommel) – konga (udaraljka latinskoameričkog porijekla)
Spojeni (franc. conjuan) – povezan,
spojen Conseguente (tal. conseguente), Posljedično (franc. consekan) – 1) odgovor u fugi; 2) oponašanje glasa u kanonu
Konzervatorijum (franc. conservatoire, engl. koneeevetua), conservatorio (tal. conservatorio) – konzervatorij
Sačuvati (fr. conserve) – spremiti, čuvati; konzerviranje (an conservant) – čuvanje, držanje; en conservant Ie rythme (an koneervan le rhythm) – održavanje ritma
Konzola (tal. konzola, fr. konzola, hrv . consoul) – izvođenje konzole u orguljama
Suzvučnost (fr. Consonanza (it. consonant) – suzvučje, harmonija, suzvučje ortak (eng. consot) – mali instrumentalni ansambl u Engleskoj Contano (tal. contano) – brojanje (tj. pauza) – oznaka u partituri za glazbala koja su tiha za nekoliko taktova Contare
( contare ) – računati , promatrati a stanka
_ _ _ (fr. continuo) – potajno, suzdržano Nastavi (tal. continuate) – nastaviti, ne mijenjati tempo nastaviti (it. continuo) – stalan, neprekidan, dug Neprestano (continuamente) – stalno, kontinuirano; basso continuo (basso continuo) – stalni, kontinuirani bas (digitalni); moto continuo
(moto continuo) – neprekidno kretanje
Kontinuirani trek (eng. cantinyues tril) – lanac trila
Protiv (it., lat. contra) – protiv, protivno
Kontrabas (eng. kontrabas), Kontrabaso (it. contrabasseo) – kontrabas
Kontrabas klarinet (eng . kontrabasso clarinet) – kontrabas klarinet
Kontrabaso iz viole (it. contrabasso da viola) – kontrabas viola; isto što i viol jedan
Tuba za kontrabas (eng. contrabass tube) – kontrabas tuba
Contra battuta (tal. contra battuta) – veličina koja ne ulazi u okvire glavnog metra djela.
Contraddanza (it. contraddanza) –
kontrafagoto(it. contrafagotto) – kontrafagot
Kontraalt (it., fr. contralto, eng. cantraltou) – kontraalt
Contrapás (šp. ​​kontrapas) – star. katalonski narodni ples
Kontrapunto (it. counterpunto) – kontrapunkt
Contrappunto all'improvviso (counterpunto al improvviso), Contrappunto alia mente (counterpunto alla mente) – improvizirani kontrapunkt
Contrappunto alia zoppa (counterpunto alla coppa), Contrappunto sincopato (counterpunto syncopato) ”, sinkopirani kontrapunkt
Contrappunto doppio, triplo, quadruplo (counterpunto doppio, triplo, quadruplo) – kontrapunkt dvostruki, trostruki, četverostruki
Contrappunto sopra (sotto) il soggetto (counterpunto sopra (sotto) il sodzhetto) – kontrapunkt preko (ispod) Cantus firma nas
Kontrapunktum (latinski contrapunctum), kontrapunktus (kontrapunktura) – kontrapunkt; doslovno bod protiv boda
Contrapunctus aequalis (contrapunctus ekualis) – jednak, homogen kontrapunkt
Contrapunctus floridus (contrapunctus floridus) – ukrašen, cvjetni kontrapunkt kontrapunktus
inaequalis (contrapunctus inekualie) – nejednak, heterogen kontrapunkt Suprotno (it. contrarno) – nasuprot, moto contrario
(moto contra) – protupokret
Contratenor (lat. countertenor) – ime. wok. partije, obično iznad tenora (u glazbi 15.-16. st.)
Neuspjeh (talijanski kontratempo), Contretemps (franc. countertan) – sinkopa
Kontrabas (francuski kontrabas) – kontrabas
Contrebasse à anche (francuski kontrabas a ansh), Kontrabaso ad ancia (tal. contrabass ad ancha) – puhačko glazbalo kontrabasa tesitura
Contrebasse à pistons (fr. contrabass and piston) – bas i kontrabas tuba
Contrebasson (fr. kontrabas) – kontrafagot Kontredanca (fr. contradance) –
kontradacija
Kontraoktava(fr, protuoktava), kontratiava (tal. counterottava) –
kontraoktava Contrepoint (fr. counterpoint) – kontrapunkt
Contrepoint égal (counterpoint egal) – jednak, homogen kontrapunkt
Contrepoint fleuri (counterpunkt fleuri) – cvjetni kontrapunkt
Contre-sujet (fr. counter- sjuže), contro-soggetto (it. kontrosodzhetto) – protivljenje
contro (it. contro) – protiv, protivno
svjež (engl. cool) – način izvedbe u jazzu (50-ih); doslovno cool
Pokriti (it. coperchio) – gornja paluba žičanih instrumenata
Coperto (it. coperto) – zatvoren, pokriven; 1) zatvoreni zvuk [na rogu]; 2) timpani prekriveni materijom
Kopulacija (lat. Copula) – kupus: 1) u orguljama postoji mehanizam koji omogućuje pričvršćivanje registara drugih klavijatura pri sviranju na jednoj klavijaturi; 2) jedan od drevnih oblika menzuralne glazbe
Kor (fr. cor) – 1) rog; 2) rog
Cor a klipovi (pluto i klip), Cor chromatique (cor cromatic) – rog s ventilima (kromatski)
Cor d'harmonie (cor d'armonie) – prirodni rog
Cor à clefs (fr. cora clefs) – rog s ventilima
Cor ale espressivo (it. corale expressive) – bočna klavijatura orgulja
Cor glais (fr. cor anglais) – 1) eng. rog; 2) jedan od registara orgulja
Cor de basset (franc. cor de base) – basset rog
Cor de chasse(fr. cor de shas) – lovački rog
corda (it. corda) – struna; una corda (una corda) – 1 žica; u klavirskoj glazbi znači korištenje lijeve pedale; tre corde (treći kabel), tutte le corde (tutte le corde) – 3 žice, sve žice; u klavirskoj glazbi znači ne koristiti lijevu pedalu
Corda ramata (corda ramata) – upletena struna
Corda vuota (korda vuota) – otvorena žica
Užad (fr. cord) – struna
Corde à vide (cord a view) – otvorena struna
Corde de boyau (fr . cord de boyo) – struna jezgre
Corde filée (cord file) – prepletena struna
Corde incrociate(it. corde incrochate); Cordes croisées (franc. cord croise) – križni raspored žica u klaviru
Srdačan (it. Cordiale) – iskreno, srdačno
hordar (francuski Cordier), Cordiera (it. Cordiera) – podvratnik za gudala
Koreografija (it. Coreografia) – koreografija
Corifeo (it. corifeo) – svjetiljka, pjevao u zboru
Corista (it. corysta) – 1) pjevač; 2) vilica za ugađanje
Cornamusa (tal. kornamuz), Cornemuse (fr. kornemyuz) – gajde
rog (fr. cornet, eng. conit), Cornetta (tal. kornetta) – kornet: 1) limeno puhačko glazbalo 2) jedan od registara orgulja.
rog (engleski conite), Cornet à bouquin (franc. cornet a buken) – cink (puhački usnik 14-16 st.)
Cornet-á-klipovi (franc. cornet-a-piston, engl. conet e pistanz) – kornet-a-klip (kornet sa ventilima)
Cornetta a chiave (it. cornetta a chiave) – rog s ventilima
Cornetta segnale (it. cornetta señale) – signalni rog
Kroasan (it. cornetto) – cink (puhački usnik 14 -16. st.)
rog (it. Korno) – 1) rog; 2) rog
Corno a pistoni (korno klip), Corno cromatico (corn cromatico) – rog s ventilima (kromatski)
Corno da caccia (it. corno da caccia) – lovački rog
sogpo di bassetto (tal. corno di bassetto) – basset rog
Corno engleski (it. corno inglese) – eng. rog
Corno naturale (it. corno naturale) – prirodni rog
kornofonski (fr. cornophone) – porodica puhačkih instrumenata
sogo (tal. koro) – 1) zbor, 2) zborovi; sogo pieno (tal. coro pieno) – mješoviti zbor; doslovno puna
Korona (lat., it. crown) – znak od
fermata Coronach (eng. corenek) – pogrebna pjesma i glazba (u Škotskoj, Irskoj)
Corps de change (fr. cor de reshange) – kruna (kod limenog puhačkog instrumenta), isto što i ton de rechange.
Trenutno (it. corrente) – zvona (stari, francuski ples)
Corrido(španjolski corrido) – ljudi. balada na aktualne teme
Ispravljeno (franc. coryge) – ispravljeno [opus]
kratke (it. Corto) – krać
Korifej (engleske korifeje), korifej (franc. coryphe) – svjetiljka, pjeva u zboru
Cosi (tal. Kosi) – tako , također, ovako
Klavir u vikendici (eng. cottage pianou) – mali glasovir
Coulant (fr. kulan) – tekući, gladak
Coulé (fr. kule) – 1) zajedno, povezano; 2) liga za fraziranje; 3) vlak
Potezna vrpca (fr. backstage) – kulisa
Kontrapunkt (eng. countepoint) – kontrapunkt
Protusubjekt (eng. counte-subjikt) – protudodatak
Seoski ples (engleski country dance) – 1) stari, eng. nar. ples; doslovno seoski ples; 2) dvoranski ples
Državni udar (franc. cou d'arshe) – tehnike izvlačenja zvuka gudalom
Coup de baguette (franc. cou de baguette) – udariti palicom
Udar bičem (franc. cou de fue) – udarac pošasti
Coup de glotte (fr. ku de glot) – žestok zvučni napad među pjevačima
Coup de langue (fr. ku de lang) – udarac jezikom (pri sviranju puhačkog instrumenta)
Coupé (fr. cup) – oblik glazbenog djela
Coupe (fr. coupe) – naglo
Izrezati (kupe) – odrezati, skratiti
Couper sec et bref (coupe sec e bref) – odrezati suho i kratko
Kvačilo(engl. drop) – kopula (mehanizam u orguljama koji omogućuje spajanje registara drugih klavijatura pri sviranju na jednoj klavijaturi)
kuplet (franc. couplet, engl. caplit) – dvostih, strofa
Izrezati (Francuski računi) – račun
Trenutno (franc. courant ) – zvona (starin, francuski ples)
Krunica (fr. curon) – fermata
Sud (fr. chickens) – krat
Pokrivena stajališta (eng. cavered foot) – zatvorene labijalne cijevi organa
Kravlje zvono (eng. cau bel) – alpsko zvono
Cracovienne (fr. krakovyon) –
krakovyak Crécelle (fr. cresel) – čegrtaljka (udaraljka)
Kredo(lat. credo) – “Vjerujem” – početna je riječ jednog od dijelova mise
kreščendo (tal. krescendo, tradic. zam. crescendo) – postupno povećanje jačine zvuka
Crescendo sin'al forte (it. krescendo sin'al forte) – jačanje do stupnja forte
Odrasti (it. kreshere) – dodati, povećati
Vikati (fr. Cree) – plakati; comme tin cri (com en cri) – kao krik [Skrjabin. Preludij br. 3, op. 74]
Criard (criar) – glasno
Crié (kriyo) – plakati [Stravinski. "Vjenčanje"]
crin (francuski kren), Crinatura (tal. krinatura) – pramčana kosa
Crtstallin (francuski kristal) – proziran, kristal
Croche(fr. krosh) – 1/8 (bilješka)
Prijelaz (fr. kruazman) – križanje ruku na instrumentima s tipkama
Croisez (croise) – križ [ruke]
Croma (it. krom) – 1/8 (napomena)
Cromatico (it. cromatiko) – kromatski
Cromatismo (cromatismo) – kromatizam
Lopov (eng. crook) – kruna limenog puhačkog instrumenta
Unakrsni prsti (eng. cut fingering) – prstohvat vilice (na puhačkom instrumentu)
Križna svirala (eng. cut flute) – poprečna svirala
Crotala (lat. crotala) – krotali: starinski udarački instrument kao što su kastanjete; crotals ponekad znače antičke ploče – cymbales antiques [Ravel, Stravinski]
kukica (englesko heklanje) – 1) / 4 (napomena); 2) fantazija, hir
Zgnječen (engleski krashd) – vrsta ukrasa
Csárdás (mađ. chardash) – čardaš, mađarski ples
Ccuivré (fr. kuivre) – 1) metalan. [glas]; 2) zatvoreni zvuk na rogu s metalnim
prizvuk Cuivres ( francuski cuivre) – limeni puhački instrumenti
kulminacija (francuski culminacion, engleski calmination), Kulminazione (it. Climax) – kulminacija
od Cupamentea (it. Cupamente), Shiro (cupo) – sumoran, prigušen, zamišljen
Peharna zvona ( cap belz) – zvona
Cur mute (eng. cap mute), sir (cap) – šalica mute za bakreni instrument
Liječenje(it. kura) – uređivanje; i cura di… – uredio
Ciklus (fr. sikl, eng. cycle) – ciklus
Cycle des quintes (fr. sikl de kent) – petokrug
Ciklički, ciklički (eng. ) – ciklički
Rotacija cilindra (franc. silandr i rotacija) – rotacijski ventil za limene duhačke instrumente
Cimbala (lat. cymbals) – starinski udarački instrument (male činele)
Cimbale (francuski senbal), činele (engleski simbels) – činele (udaraljka)
Cymbales antikviteti (franc. senbal antique) – starinski
Cinele viseće činele (engleski simbel seppendit), Cymbale suspendue(franc. senbal suspandu) – viseća ploča