Glazbeni uvjeti – S

Sackbut (engleski sakbat) – trombon
Sackpfeife (njem. zakpfeife) – gajde
Mudrac (franc. sageman) – pametan, mudar
skeča (španj. sainete) – kratka predstava s glazbom
Saite (njem. zayte) – niz
Saitenhalter (njem. zaitenhalter ) – podvratnik (za gudala)
gudački instrumenti (njem. zayteninstrumente) – gudački instrumenti
Salicional (francuski Salional), Salizional (njem. Salicional) – otvoreni labijalni glasovi organa
Salmo (it. Salmo) –
Salmodia psalam (salmodia) –
salonski orkestar psalmodija (njem. salonorkester) – salonski orkestar
Salonstück (njem. salonshtuk) – salonski komad
Skakanje (it. saltando), Saltato (saltato) – dodir na gudalačkim instrumentima (zvukovi se izvlače bacanjem gudala na žicu koja odskoči potreban broj puta)
Saltarello (tal. saltarello) – talijanski ples
Salterello (it. salterello) – “skakač” (dio mehanizma čembala)
Psaltir (it. salterio) – 1) psalterij, staro gudačko trzalo; 2) psaltir
Salterio tedesco (it. salterio tedesco) – činele
skok (it. salto) – skok [u glasovnom navođenju]
Samba (portugalski samba) – latinoamerički ples
Sambuca(grč. sambuca) – stari žičani instrument
Sammelwerk (njem. sammelwerk) – zbirka od
Sämtlich (njem. zemtlich) – sve
Sämtliche Werke (zemtliche werke) – cjelovita djela
Sanctus (lat. Sanctus) – “Sveti” – početak jednog od dijelova mise i rekviema
Nježno (njem. zanft) – tiho, nježno
Jecanje (franc. sanglo) – stari, način pjevanja; doslovno jecajući
Bez (fr. san) – bez
Sans arpéger (fr. san arpezhe) – bez arpegiranja
Sans lourdeur (fr. san lurder) – bez opterećenja
Bez parola (fr. san password) – bez riječi
Sans pédale (fr. san pedal ) – bez
Bez pritisne pedale(fr. san presse) – ne ubrzavati, ne žuriti
Sans raideur (fr. san reder), Sans rigueur (san riger) – ritmički fleksibilan
Bez sourdina (fr. san sourdin) – bez nem
Bez zvuka (fr. san timbre) – [mali bubanj] bez žica
Bez trenera (fr. san trene) – ne rastezati se
Krastača (sapo) – udaraljka latinskoameričkog podrijetla
Saqueboute (fr. sackbut), Saquebute (sackbute) – stari limeni puhački instrument (kao što je klackalica ili trombon)
Sarabanda (tal., španjolski sarabande) – sarabanda (ples)
sardana (španjolski sardana) – katalonski ples
Sarrusofono(it. saruzofon), Sarrusophon (njemački sarusofon), sarusofon (francuski sarusofon, engleski sarusofon) –
Sarrusophone contrebasse (francuski sarrusophone kontrabas) – kontrabas sarrusophone (koristio Saint-Saens, F. Schmitt)
sasofono (it. sassophono) – saksofon
sedlo (njem. zattel) – matica za žičane instrumente
Sattelknopf (njem. sattelknopf) – tipka za gudala
satz (njem. zatz) – 1) sastav; 2) stil; 3) dio cikličke kompozicije; 4) razdoblje; 5) dio u sonatnom alegru (glavni i sporedni); 6) skupina instrumenata u estradnom orkestru
Satzlehre (njem. zatslere) – nauk o glazbi. kompozicije
_(fr. co) – skok [u glasovnom navođenju]
Sautereau (fr. soteró) – “skakač” (dio mehanizma čembala)
Sautillé (fr. sautille) – udarac gudala (lagani spiccato)
divlji (fr. sauvage) – divlje
Saksov rog (njemački saxhorn) – saxhorn (obitelj limenih instrumenata)
saksofon (njemački saksofon), Saksofon (francuski saksofon, engleski saksofon) – saksofon (obitelj limenih instrumenata) saksotromba (it. saksotromba), Saxtrompete (njem. saxtrompete ) – limeni puhački instrument
Scagnello (tal. skanello) – stalak za gudala; isto što i ponticello
Skala (lat., it. rock),Skala (engleski scale) – razmjer, razmjer
Scala naturale (tal. rock naturale) – prirodno mjerilo
Scalden (njem. skalden) – skaldi (stari pjevači i pjesnici Skandinavije, Irske)
odmagliti (engleski scat) – pjevanje po slogovima (u jazzu)
Scemando (it. shemando) – slabljenje, smanjenje
Scemare (shemare) – oslabiti, smanjiti, smanjiti
scena (it. shena), Scena (eng. siin), Scena (fr. sen) – 1) prizor; 2) pojavljivanje [u predstavi, operi]; 3) ukras; 4) spektakl
scenario (it. shenario, eng. sinario), Scenarij (fr. senarib) – skripta
Schäferlied (njem. sheferlid) – pastirska pjesma
Schäferspiel (schäferspiel) – pastoralni
Schalkhaft (njem. Schalkhaft) – pikareskno, razigrano [Schumann. Dječji album. Sicilijanski]
zvuk (njem. šal) – zvuk
od Schallena (Shallen) – zvuk
od Schallenda (Shallend) – zvučan, glasan
Schallbecher (njemački Schallbacher), Schallstück (Shallstück), Schalltrichter (Shalltrichter) – zvono puhačkog instrumenta
Schalltrichter in die Höhe (Schalltrichter in di höhe), Schailtrichter auf (Shalltrichter auf) – podići
Schallöcher zvono (njem. Schallöher) – 1) rezonantni otvori za gudala; 2) “utičnice” za trzalačka glazbala
gramofonska ploča (njem. shallplatte) – gramofonska ploča
zvučni valovi (njem. shallvellen) – zvučni valovi
Schalmei (njem. šal) – 1) svirala; 2) opću oznaku puhačkih instrumenata sa štapom; 3) jedan od registara orgulja
oštro (njemački šal) – 1) oštro, oštro
Scharf abgerissen (scarf abgerissen) – naglo odsječen [Mahler. Simfonija br. 1]
Scharf gestoßen (geshtossen šal) – oštar stakato, kao trzajima; 2) jedan od registara tijela; isto što i acuta
Schattenhaft (njem. Schattenhaft) – kao u sjeni, u sumraku [R. Straussa. “Veseli trikovi Tilla Eilenspiegela”]
Schauernd (njem. Schauernd) – drhtanje [Mahler. “Pjesma zemlje”]
Schaurig(njem. shaurich) – užasno
Schauspielmusik (njem. shauspilmusik) – pozornica. glazba, muzika
Stezaljka (njem. Schelle) – zvono Schellen (Schellen) – zvona
Schellentrommel (njem
Schellentrommel ) – tambura
Schelmisch (njem. shelmish) – pikareska [R. Straussa. “Veseli trikovi Tilla Eilenspiegela”]
obmana (njem. Scherz) – šala
Scherzend (Shertzend) – šaliti se
Scherzando (it. Scarzando), Scherzevole (Schertsevole), Scherzosamente (Scherzozamente), Scherzoso (Scherzoso) – razigrano, razigrano
Scherzo (tal. scherzo) – skerco; doslovno,
šala Schiettammente(tal. schiettamente), con schiettezza (con schiettezza), Schietto (schietto) – jednostavno, iskreno
Skica (tal. skitstso) –
Schlaflied skica (njem. shlyaflid) – uspavanka
Maljevi (njem. Schlögel) – čekić za udaraljku; mit Schlägel (mit Schlögel) – [igrati] batinom
Schlägel mit Kopf aus hartem Filz (njem. Schlägel mit Kopf aus hartem Filz) – mlatilica s glavom od tvrdog filca.
pobijediti (njem. Schlagen) – sat, doslovno pogođen; halbe Noten Schlagen (halbe noten schlagen) – polunote sata
Šlager (njem. schlager) – modna pjesma
šišmiš(njemački Schlöger), Schlaginstrumente (shlaginstrumente) – udaraljke
Bubnjevi (njem. Schlagzeug) – skupina udaraljki
Schlechte Zeit (njem. Schlechte Zeit) – slab takt od
Schleichend otkucaj (njemački Schleihand), Schleppend (schleppend) – zatezanje
brus ( Schleifer) – perjanica (tikvica od 2 ili više zvukova)
jednostavan (njem. Schlicht) – jednostavan, pravedan
Schlitztrommel (njem. Schlitztrommel) – drvena kutija (udaraljka)
Schlummerlied (njem. Schlummerlid) – uspavanka
Dovoljno (njem. gateway) – 1) zaključak; 2) kadenca
ključ (njem. Schlussel) – ključ
Schlußsatz (njemački Schlusesatz), Schlußteil (Schlussstyle) – finale, završni dio
Schlußstrich (njem. Schlussshtrich) – završni prizor iz predstave
Schmachtend (njem. Schmakhtend) – u klonulosti
Schmeichelnd (njem. Schmeichelnd) – insinuirajući, laskav
Schmetternd (njem. Schmetternd) – glasno
Skran (njem. Schnabel) – usnik na drvenim puhačkim instrumentima
Schnabelflöte (njem. Schnabelflete) – vrsta uzdužne flaute
Schnarre (njem. Schnarre) – čegrtaljka (udaraljka)
Schnarrwerk (njem. Schnarrwerk) – glasovi od trske u
Schnecke orgulje (njem. shnekke) – uvojak kutije za klinove
brzo (njem. schnel) – uskoro, brzo
brže (schneller) – bolje rečeno, brže
Schnelle Halben (njem. schnelle halben) – brz tempo, polubroj (djela njemačkih autora 20. stoljeća)
brže (njem. schneller) – mordent s gornjom pomoćnom notom
Schola cantorum (lat. Schola cantorum) – 1) u srednjem vijeku. imenovati katolički zbor i školu pjevanja; 2) glazbena obrazovna ustanova u Parizu, osnovana krajem 19. stoljeća.
schottisch (njem. Schottish) – skot. ples
Stidljiv (njem. Schühtern) – bojažljivo
Schusterfleck (njem. Shusterflack) – opetovano ponavljanje motiva u različitim koracima; doslovno zakrpati
Slab (njemački šavovi) – slabo
Schwammschlägel (njem. Schwammschlägel) – mekani čekić; mit Schwammschlägel (mit schwammschlögel) – [igrati se] mekim čekićem
Schwankend (njem. Schwankand) – oklijevajući, neodlučno
Schwärmend (njem. Schwarmand) – sanjivo, oduševljeno
Schwärmer (njem. Schwarmer) – starin, izraz koji označava brzo ponavljanje istih nota
Schwebend (njem. Schweband) – glatko lebdjeti
Schwellton (njem. Schwellton) – zvuk
glodanje Schwellwerk (njem. Schwellwerk) – bočna klavijatura orgulja
schwer (njem. Schwehr) – tvrd
Schwerer Taktteil (njem. Schwerer taktayl) – jak udarac
Schwerfällig(njem. Schwerfallich) – tvrd, nespretan
Schwermütig (njem. Schwermütich) – tužan, sumoran, melankoličan
vibracija (njem. Schwingung) – kolebanje
zamah (njem. Schwung) – let, poriv; mit grossem Schwung (mit grossem schwung), Schwungvoll (schwungfol) – s jakim impulsom
Scintilirajući (francuski sentiyan), Svjetlucavi (it. shintillante) – svjetlucav, svjetlucav, svjetlucav
Scioltamente (tal. soltamente), con scioltezza (con soltezza), Sciolto (sholto) – lagodno, slobodno, fleksibilno
Scopetta (it. scopetta) – metlica; kola scopetta(colla scopetta) – [igra] s metlicom
Scordato (tal. skordato) – deštimirana, disonantna Scordatura ( it
. skordatura
) – privremeno restrukturiranje gudačkog
instrument glatko, fluidno, klizno scotch (engleski škotski); škotski (it. skottseze) – ekoza Vijak (eng. skru) – vijak luka Svitak (eng. skróul) – uvojak kutije za klinove Sdegno (it. zdenyo) – ljutnja, ogorčenje; con sdegno (kon zdeno) Sdegnosamente (zdegnozamente), Sdegnoso
(zdegnoso) – ljutito
Sdrucciolando (tal. zrucciolando), Sdrucciolato (zdruchcholato) – klizanje [po žicama ili tipkama]
Se (it. se) – 1) sebe, sebe; 2) ako, ako
Se bisogna (it. se buffalo) – po potrebi
Se piace (it. se piache) – ako hoćeš, po volji
Sec (fr. sek), Suha (it. sekko) – suho, trzavo, oštro
Sec et musclé (francuski sack e muscle) – naglo i elastično [Milhaud]
Sechzehntel (njemački zehzentel), Sechzehntelnote (zehzentelnote) – 1/16 ( Bilješka)
Drugo (engleski secend), Drugi (it. seconda),Drugo (francuski drugi), Secunda (lat. second) – drugi
Seconda volta (tal. second volt) – po 2. put
Drugi-dessus (fr. sekondesu) – 2. sopran
Drugi (it. secondo) – 2.; u notnoj glazbi, za glasovir u 4 ruke označava donji dio
Secondo partito (it. secondo partito) – 2. glas
Secondo rivolto (it. secondo rivolto) – 1) kvartsekstakkord; 2) terc-kvart
akord Secouer l'instrument (franc. sekue l'enstryuman) – drmati [tambura] [Stravinski. "Peršin"]
Dio (engleski session) – dionica, skupina instrumenata u jazzu
Duša (njem. Seele) – 1) duša; 2) draga (za gudala)
Seelenvoll (njem. Zeelenfol) – sa smislom za
Znak (it. Segno) – znak; da capo al segno (da capo al segno) – od početka do znaka; sino al segno (sino al segno) – ispred znaka
Segno di silenzio (tal. segno di silencio) – znak šutnje, stanke
On prati (it. segue), Seguendo (seguendo), slijediti (seguire) – nastaviti (nastavak), kao i prije
Slijedeći (it. seguente) – sljedeći
Seguidilla (španjolski segidilla) – španjolski. ples i pjesma
čežnja (njem. zenzuht) – strastvena želja, klonulost
Sehnsüchtig (zenzyukht), Sehnsuchtvoll(zenzuhtfol) – u klonulosti
vrlo (njem. zer) – vrlo, vrlo
stranica (njem. zayte) – stranica, strana
Seitenbewegung (njem. zaitenbewegung) – neizravni glas
vodeći Seitenzatz (njem. zaitenzatz) – bočni dio
od Seitenthema (njem. zaitem) – sporedna tema
Seizième de soupir (Francuski sesame de soupir) – 1/64 pauza
Sekundakkord (njem. second chord) – drugi akord
drugo (njem. second) – drugi
S'eloignant (franc. s'eluanyan) – udaljavanje
Divlji (it. selvajo) – divlje, grubo
Polu (lat. It. Semi) – prefiks koji označava polovicu
od Semibiscroma(it. semibiskroma) – 1/64 bilj
Polubreve (it. semibreve, eng. semibreve) – cijela bilješka
Semibrevis (lat. semibrevis) – 4. najdulje trajanje menzuralnog zapisa
Semikroma (it. semikroma) – nota 1/16; isto što i doppia
croma Semidiapente (lat. semidiapente) – smanjena kvinta
od Semidite (lat. semiditas) – u menzuralnom zapisu polovica trajanja nota
Semifusa (lat. semifuza ) – 8. najveće trajanje menzuralnog zapisa
Semiminima – 1) 1/4 nota; 2) 6. najveće trajanje u menzuralnom zapisu
Šesnaestinka (eng. semikueyve) – 1/16 nota
Semiseria(it. semiseria) – “poluozbiljan”; opera seria s uključivanjem komičnih scena
Semiton (francuski poluglas), Poluton (engleski poluton), Semitonij (latinski Semitonium), Semitono (it. Semitono) – poluton
Jednostavan (it. uzorak), Jednostavno (Semplicemente), con simplicità ( con samplechita) – jednostavno, prirodno
Ikad (it. sempre) – uvijek, cijelo vrijeme, stalno
Senzibilan (it. osjetljiv), Sensibilmente (osjetljivo), osjetljiv (fr. sansible) – dirljiv, s velikim osjećajem
Senzualan (fr. sansuel) – senzualan, sladostrasan
Sentiment (franc. sentiment, engl. sentiment) – osjećaj
Osjećajan (francuski centimantal, njemački sentimental, engleski sentimental), Sentimentaie (tal. sentimentale) – sentimentalan
Rečenica (tal. sentimental) – osjećaj; con sentimento (con sentimento) – s osjećajem Sentitamente
( ono . sentitamente), Sentito ( sentito ) – iskreno ,
srdačno Senza interruzione (it. senza interrutione) – bez prekida Pedala Senza (it. senza pedale) – bez pedale
Senza rallentare, né fermarsi (tal. senza rallentare, ne farmarsi) – bez usporavanja, bez zaustavljanja
Senza replika (it. senza replica) – bez ponavljanja
Senza rigore di tempo (tal. senza rigore di tempo) – ne pridržavati se striktno ritma i tempa
Senza sordini, senza sordino (it. senza sordini, senza sordino) – 1) bez muta; 2) bez lijeve pedale na klaviru; Ova Beethovenova indikacija u I. dijelu Sonate br. 14 posljedica je, prema A. Schindleru, slabog zvuka glasovira tog vremena; kod izvođenja sonate na klaviru kasnijih dizajna ta oznaka nestaje. Prema G. Riemannu i A. Goldenweiseru, Beethovenova indikacija znači. sviranje bez amortizera tj. sa desnim
Senza tempo pedala(it. Sentsa tempo) – improvizacijski, bez pridržavanja zadanog tempa i ritma; doslovno bez tempa [list]
Senza timbro (it. Senza timbro) – [mala. bubanj] bez žica
Séparément (franc. eepareman) – odvojeno
Septakkord (njemački eeptakkord), Septimenakkord (eeptimenakkord) – Septetski septakord
(engleski eepte t), Septett (njemački septet) –
Sedmi septet (francuski eetem), sedmi (latinski Septima), Septime (Njemački Septime) –
Septim Septimole (it., engleski Septimble), Septimol (njemački Septimble) – Septol
Septole (njemački Eeptole), Septolet(francuski setole) – septol
Septuor (franc. setuór) – septet
Septuplet (engleski septuplet) – septol
Slijed (engleski sikuens), Slijed (francuski sekani), Sequentia (lat. sekventsia), slijed (njemačke sekvence), Slijed (it. Sekuenza) –
Serenada sekvenca (njemačka serenada), Serenada (engleska serinada), Serenada (Francuska serenada), Serenada (it. Serenata) –
Spokojan serenada (tal. Sereno) – jasna, lagana, mirna
Serie (it. serija), Niz (fr. seri), Serija (eng. sieriz) – serijal
Serijska glazba (engleska serijska glazba), serieile Musik (njem. serielle music) – serijska glazba
Ozbiljan (Francuska serija) – ozbiljno
ozbiljno (it. serio), Ozbiljno (Serioso) – ozbiljan; ozbiljno (sul serio) – ozbiljno
Zmija (francuski serpan, engleski sepant), Zmija (njemačka zmija), Serpenton (it. serpentone) – zmija (stari drveni puhački instrument.)
Serrando (it. serrando), Serrant ( fr. Serran) – ubrzavajući
Čvrsto (serre) – ubrzan
Serrez (serre) – ubrzati
Sesquiáltera(lat. sesquialtera) – “jedna i pol”: 1) petina; 2) u menzuralnom zapisu 3 minimuma, jednakog trajanja 2
Šesti (it. Sesta) –
Sesta napoletana sexta (tal. Sesta Napoletana) – napuljska šestina
Šesterac (engleski sestet), Sestetto (it. Sestetto) –
Šestina sekstet (tal. sestin) – sekstol
Settima (it. ettima) – septima
Settimino (it. settimino) – septet
Postavljanje (eng. setin) – glazba na pjesnički tekst
Seul (fr. sel) – jedan, jedini
samo (selman) – samo, jedino
Sedmi (eng. eevente) – sedmi sedmi
akord(sevente code) – septakord
Severamente (it. severamente), Ozbiljno (severo), con severità (con severita) – strogo, ozbiljno
petak (lat. sexta), Sexte (njem. sexte) –
sext Sextakkord (njemački sextakkord) –
Sekstet (engleski sextet), Sextett (njemački sextet) – sekstet Sextole (njem sextole ), Sextolet (francuski sextole, engleski sextolite) – Sextuor sextuor (franc. sextuór) – sekstet Šestorica (engleski sextuplet) – sextole Sfogato (it. sfogato) – slobodan, prozračan Sfoggiando
(tal. sfojando), sfoggiatamente (sfoggiatamente) – sjajan, veličanstven
Sforzando (it. sforzando), sforzato (sforzato) – nagli naglasak na bilo kojem zvuku ili akordu
Sforzo (it. sforzo) – napor; con sforzo ( con sforzo), sforzosamente (sforzozamente), Sforzoso ( sforzoso) – jako
Sfrenatamente (it . sfrenatamente), Sfrenato (
sfrenato ) – neobuzdan, neobuzdan Sfuggire (it. sfudzhire) – nestati, izmaknuti se Sfumante (it. sfumante) – nestajanje Sfumatura
(it. sfumatura) – nijansa, nijansa
Tresti (engleski shake) – 1) tril; 2) jaki vibrato na dugoj noti; 3) naziv plesa; doslovno tresti
Shalm (engl. sham) – 1) flauta; 2) jedan od orguljskih registara
Straćara (eng. shanti) – zborska mornarska pjesma
oštar (eng. shaap) – 1) oštar, nagao; 2) oštar
Shawm (eng. shóom) – bombarda (stari drveni puhački instrument)
smjena (eng. shift) – promjena položaja na žičanim i klackajućim puhačkim instrumentima
Šimi (eng. shimmy) – salonski ples 20-ih godina. 20. stoljeće
Kratak (engleski shot) – kratak
Vikati (engleski shout) – uzvik, vrisak, uzvik (u jazzu)
Miješanje (engleski shuffle) – točkasto. ritam popratiti. jazz
Si (it., fr., eng. si) – glas si
Si leva il sordino (tal. si leva il sordino) – ukloniti nem
Si replika (it. si replika) – ponoviti
Si segue (it. si segue) – nastaviti
Si tace (it. si tache) – šutjeti
Si volga (it. si volta), Si volte (si vólte) – okrenite [stranicu]
Sich entfernend (njem. zih entfernand) – udaljavanje
Sich nähernd (njem. zih neernd) – približavanje
Sich verlierend (njem. zih fairrand) – nestajanje
Sich Zeit lassen (njem. zih zeit lassen) – ne žuri [Mahler. Simfonija br. 4]
sicilijanski (talijanska Siciliana), Siciliano (Sicilijansko), Sicilienne (franc. Sisilien) – sicilijanski (stari, talijanski ples)
Bočni bubanj (engleski side drum) – mali bubanj
Bočni bubanj bez zamke (side drum whizout enee) – mali bubanj bez žica
Bočni bubanj sa zamkom (side drum uydz enee) – bubanj sa žicama
Sidemeni (eng. sidemen) – jazz glazbenici koji ne sviraju solo; doslovno ljudi s ruba
Zviždati (fr. siffle) – zvižduk, siktanje
Zviždati (siffle) – zviždaljka, svirala
vid (engleski site) – pogled, pogled; puštati glazbu na pogled (play music at sight) – svirati iz
Potpisni list(engleski znak) – znak; do Znaka (tu de sign) – prije znaka
Signa externa (lat. Signa externa) – znakovi menzuralne notacije, postavljeni na početku skladbe u tonalitetu i određujući ljestvicu
Signa interna (lat. Signa interna) – mijenjanje mjerila bez predznaka (u mjerilu, oznakama)
Signalhorn (njem. signalhorn) – signalna truba
Potpis (latinski potpis), potpisi (njem. Signaturen) – digitalne oznake i akcidentali u general basu
potpis (engleski eigniche) – znakovi u ključu
Znak (francusko plavo) – znak; jusqu'au signe (jusk o blue) – ispred znaka
Znakovi nezgoda(Francuski plavi aksidantal.) – znakovi alteracije
Prijava (lat. signum) – znakovi menzuralne notacije
Signum augmentationis (lat. signum augmentatsionis) – znak menzuralne notacije, koji ukazuje na vraćanje uobičajenog trajanja note.
Signum diminutionis (lat. signum diminutsionis) – znak menzuralne notacije, označava smanjenje normalnih duljina, nota
Signum divisionis (lat. signum divisionis) – u menzuralnom zapisu točka koja je razdvajala mala trajanja
Signum repetitionis (lat. signum repetitsionis) – znak ponavljanja
Šutnja (franc. silance) – stanka, tišina
Prigušivač (engleski silence ) – nijem
Tišina (it. Silencio) – tišina, tišina
Sillet (fr. Siye) – prag za žičane instrumente
Silofono (it. silofono) – ksilofon
Silorimba (it. silorimba) – ksilorimba (vrsta ksilofona)
Poređenje (it. simile) – sličan; baš kao i prije
Jednostavan (fr. senpl, eng. simple) – jednostavan
Dobro je (tal. sin al fine) – do kraja
Sin'al segno (it. sin al segno) – na znak
Iskreno (fr. senser ), Iskreno (it. sinchero) – iskreno, nepatvoreno
Sinkopa (it. syncope) – sinkopa
Sinus (lat. sin) – bez
Simfonija (it. sinfonia) – 1) simfonija; 2) uvod,
Sinfonico uvertira(sinphonico) – simfonijski
Sinfonie (njem. sinfoni) – 1) simfonija
Simfonijski orkestar (sinfoniorchester) – simfonijski orkestar.
Sinfonietta (to.
simfonija
) – sifonietta poema
Pjevati (eng. sin) – pjevati
Pjevač (grijeh) – pjevačica, pjevačica
Singakademie (njem. zingakademi) – zborna akademija
Singbar (njem. zingbar), Singend (zingend) – milozvučan
Singhiozzando (it. singyezzando) – jecanje, jecanje
Jedna bilješka(engl. single note) – monofona improvizacija pijanista ili gitarista u jazzu (bez akordske pratnje); doslovno zasebna bilješka
pjevanje (njemački Singspiel) – Singspiel (njemačka komična opera)
Singstimme (njem. Singshtimme) – pjevački glas
Lijevo (it. Sinistra) – lijeva [ruka]; kola sinistra (kólla sinistra), Sinistra mano (sinistra mano) – lijevom rukom
smisao (njem. zin) – smisao, značenje
Sinnend (zinnend) – razmišljanje
griješiti (zinnih) – zamišljeno
Sino alia fine (it. sino alla fine) – prije kraja
Sino, grijeh (it. sino, sin) – ispred (prijedlog)
Sin'al segno(sin al segno) – ispred znaka
Sino al segno (sino al segno) – ispred znaka
Sistem (it. sustav) – letvica
Sustav sudjeluje (it. system participato) – temperament
sistrum (lat. sistrum) – starinski udarački instrument
Akord šest-pet (eng. six five code) – quintsextakkord
šesti (fr. sixt) –
sixte Sixte Napolitaine (sixt napoliten) – napuljska šestina
Šesti (eng. sixth) – seksta
Skala (njemački rock) – gama
Skica (eng. sketch) – 1) skica; 2) skeč (kazalište, žanr)
Skica (njem. Skizze) – skica
Skočna (češ. Skóchna) – češki narodni ples
Olabavite (engl. slaken) – oslabiti, usporiti
Popuštanje (slekenin) – slabljenje
Slancio (it. zlancho) – 1) poriv, ​​težnja; 2) trčati, skakati; kon Slancio (kon zlancho) – brzo
urnebesna komedija (eng. slap-stick) – bič (udaraljka)
Slargando (it. zlargando) – usporavanje; isto što i allargando i largando
Slegato (it. slegato) – stakato; doslovno, nesuvislo
Zvona za saonice (engleski sleigh bels) – zvona; isto što i zvončići
Slentando (it. zlentando) – usporavanje
Slentare (zlentare) – usporiti
klizanje (engleski slajd) – 1) iza pozornice; 2) glisando
Slajd trombon(eng. slide trombone) – trombon bez ventila
Klizna truba ( inž. slide trumpet) – truba s krilima
Bubanj s prorezom ( hrv. slit drum) – drvena kutija (udaraljka) sporiji (slóue) – sporije Polako otkucaj (engleski slow beat) – spor tempo u plesovima kao što je rock and roll; doslovno spori udarac Spori blues (eng. slow blues) – spori blues Sporo odskakanje (eng. slow bounce) – polako, s kašnjenjem svakog takta (u jazzu) spora lisica (eng. slow fox) – spor fokstrot Spori rock (eng . slow bounce) slow rock) – spor rock and roll Pjesma za san
(eng. slambe dream) – pjesma za uspavanku
nipodaštavati (eng. slee) – liga
Mali (eng. pitch) – mali, mali
Mali bočni bubanj (eng. pitch side-drum) – mali bubanj smanjene veličine
Smanija – uzbuđenje, tjeskoba, strast
Smanioso (zmaniózo) – mahnito, tjeskobno, nemirno
premazati (engleski smie) – jazz tehnika, izvedba, u kojoj se zvuk uzima s “ulaza”; doslovno mazati
Sminuendo (tal. zminuendo) – slabljenje, smirivanje; isto što i diminuendo
Glatko (eng.
smuus ) – glatko,
mirno
Smorzare (zmortsare) – nijem Smorzate ( zmorzate
) – priguši Smorzo (
it . zmortso) – moderator, nijemi, prigušnica snellita (kon znellita), Snello (znello) – lak, spretan, okretan So (njem. zo) – dakle, kao So schwach wie möglich (njem. šavovi vi meglich) – što tiše Soave (it. soave) , Soavemente (soavemente) – nježno, nježno Sobriamente (tal. sobriamente), con sobrietà
(con trijezan), trijezan (sobrio) – umjereno, suzdržano
poduzeće (it. societe), Društvo (fr. societe) – društvo
Société chorale (societe coral) – pjevačko društvo
Société musicale (societe musical) – glazba. društvo
Soffocando (tal. soffokando) – [kao da] guši [Medtner]
mekan (eng. soft) – nježno, tiho, tiho
Soggetto (it. sodzhetto) – 1) sadržaj, zaplet; 2) tema fuge; 3) početak. glas u kanonu
Sognando (it. sonyando) – sanjivo, kao u snu
Sunce (it., fr., eng. sol) – zvuk sol
Sola (it. sol) – jedan, solist
jedini (sol) – solisti
Svečano (engleski svečani), Svečano (lat. Solemnis), svečana (it. solenne) – svečan
Solennità (it. solenita) – svečanost, con solennità (con solemnita) – svečano
Solfa (engleska solfa), Glazbena teorija (francuski solfezh), solfeggio (tal. solfeggio), solfeggio (njemački solfeggio) – solfeggio (tradicionalni izgovor solfeggio)
Solfeggiare (tal. solfegjare), Solfier (francuski solfie) –
solfege Solist (njemački solist), Solista (it. solist), Solist (fr. solist), Solist(engleski soulouist) – solist
od Solitamentea (it. solitamente), sama (solito) obično, bez posebnog. Tehnike
Sollecitando (it. sollecitando) – užurbano, žurno, ubrzavajući
sollecito (sollecito) – brzo, brzo, žurno
Solmisatio (T. solmizazio ), Solmizacija ( fr . solmizacija), Solmizacija (eng. solmization) – solmizacija samo (it. solo) – jedan, solist Soli (sol) – Solo gitara solisti
(engleski soulou gitaa) – solo gitara, elektromelodična. gitara u popularnoj glazbi
Soloklavter (njemački soloklavir), Solo orgulje (engl. sóulou ógen) – bočna klavijatura orgulja
Solosänger (njem. solozenger) – solist-pjevač
Solospieler (njem. soloshpiler) – solist-instrumentalist
Samo (tal. soltanto) – samo
mrak (fr. sombre) – sumoran, sumoran, mračan
Sombré (sombre) – maglovito, naoblačeno; na primjer, voix sumbré (voix sombre) – sumoran glas
od Somierea (it. sommere), Madrac (fr. somme) – windlada (komora za distribuciju zraka u orguljama)
iznos(it. somma) – najviši, najveći
vrhovni (sómmo) – najviši, najveći; na primjer, con somma passione (con somma passionne) – s najvećom strašću [List]
Sin (fr. dream) – zvuk od
Sin (šp. ​​san) – 1) žanr narodnog. plesne pjesme, raširene na Kubi; 2) u zemljama lat. Amerika prim. za označavanje raznih oblika pjesme i plesa. glazba, muzika
Son bouché (fr. son bushe) – zatvoreni zvuk [na rogu]
Sin popratni (fr. son concomitan) – prizvuk
Son d'écho (fr. son d'eco) – zvuk poput jeke (recepcija sviranja roga)
Son étouffé (franc. dream etufe) – prigušen zvuk
Son filé (francuski file sna) – mljeveni zvuk
Prirodni sin(fr. son naturel) – prirodan zvuk
Sin harmonika (fr. son armonic) – prizvuk, harmonijski ton
Son partiel (fr sin parsiel), sin résultant (son rezultan) – prizvuk
Sonabile (it. sonabile), Sonante (sonante) – zvučno
Zvečke (it. sonali) – zvona
Sonare (it. sonare) – zvuk, sviranje; isto što i suonare
Sonare a libro aperto (sonare a libro aperto), Sonare alia mente (sonare alla mente) svirati s lista
Sonata (it. sonata, eng. senate) – sonata
Sonata za kameru (tal. sonata da camera) – komorna sonata
Sonata da chiesa(sonata da chiesa) – crkvena sonata
Sonata a tre (sonata a tre) – trio sonata
Sonati (francuska sonata), Sonati (njem. sonate) – sonata
Sonatenform (njemačka sonatna forma), Sonatensatzform (sonatenzatzform) – sonatni oblik
Sonata (tal. sonatina, eng. senate), sonatina (fr. sonatin), sonatina ( klica. sonatine) – sonatina Sonatore (tal. sonatore) – izvođač na glazbenom instrumentu, za razliku od pjevača (cantore) Soneria di satrape (it. soneria di campane) – zvona Sonevole (it. sonevole) – zvučan, zvučan Pjesma
(Engleski san) – pjevanje, pjesma, romansa
Raspjevan (sonful) – melodičan
Zvučan (engl. soniferes) – zvučan, zvučan
Sønner (franc. sonne) – sviranje glazbenog instrumenta (trenutno se uglavnom koristi za sviranje svirala i zvona)
Alarm (franc. sonnery) – zvonjava
Sonet (francuski sonet, engleski sonit), Sonetto (tal. sonetto) – sonet
Sonete (francuski sonet) – zvona, zvona
Sonoramente (it. Sonoramente), con sonorità (con sonorita), Sonoro (sonbro) – zvučan, zvučan
Sonorità (sonorita) – zvučnost
Zvuk(franc. sonor) – zvučan, zvučan
Sonore sans dureté (sonor san dureté) – zvučno bez krutosti [Debussy]
zvuk (franc. sonorite) – zvučnost, zvučnost
Sonorité très enveloppée (sonorite trez enveloppe) – u prikrivenom zvuku [Messiaen]
Zvučan (engl. senóres) – zvučan, zvučan
Sonus (lat. sonus) – zvuk
Sopra (it. sopra) – iznad, iznad, na, iznad (gornji glas); u sviranju klavira pokazatelj koji odn. ruka bi trebala biti viša od druge; kao gore (kóme sopra) – [svirati] kao prije
Sopran (njemački sopran), sopran (tal. soprano, franc. soprano, engl. sepranou) – sopran
Sopran trombon(eng. sepranou trombón) – sopran, visoki trombon
Sopranschlüssel (njem. sopranschlüssel) – sopran ključ
Sopratonica (it. sopratonic) – II stupe, uzrujavanje (gornji početni ton)
Sopra una corda (it. sopra una corda) – na jednoj žici (pritisnite lijevu klavirsku pedalu)
Sordamente (tal. sordamente), con sordità (con sordita), Gluh (sordo) – gluh
Sordina (it. sordina), gluh (sordino) – nijem
Sordini (sordini) – nijem; con sordini (con sordini) – s nijemima; senza sordini (senza sordini) – bez muta; preko Sordinija(via sordini) – ukloniti nijeme; mettere sordini (mettere sordini) – obući
nijeme Sordine (njemačka sordina), Sordina (engleski soodin) –
utiša Sordinen auf (it, sordin auf) – staviti
nijemi Sordinen ab (sordin ab) – ukloniti
nijemi Sortita (it. sortita) – uvodna, izlazna arija
Sospirando (tal. sospirando), Sospiroso (sospiro) – uzdisanje
uzdah (sospiro) – kratka, plitka stanka; doslovno, uzdah
sostenuto (it. sostenuto) – 1) suzdržano; 2) održavanje zvuka
Sotto (it. Sotto) – ispod, dolje
Sotto-dominante(it. sotto dominante) – subdominanta
Sotto-mediante (it. sotto mediante) – donji medijant (VI stup.)
Ispod glasa (tal. sotto vóche) – poluglasno
Soudain (fr. suden) – naglo, iznenada
Soudain très doux et joyeux (franc. suden tre du e joieux) – iznenada vrlo nježno i radosno [Skrjabin. "Prometej"]
SoUffle mystérieux (franc. souffle mystérieux) – tajanstveni dah [Skrjabin. Sonata br. 6]
Mjehovi (franc. soufflé) – krzno za upuhivanje zraka (u orguljama)
Souhait (franc. Sue) – želja; à souhait (a sue) – proizvoljno
Soul jazz (engleski soul jazz) – jedan od stilova jazza, umjetnost; hard bop sorta; doslovno soulful jazz
zvuk (engleski zvuk) - zvuk, zvuk
Zvučna ploča (engleski sdund bóod), Rezonator (soundin bóod) – 1) uzrujanost vjetra; 2) rezonantna paluba na klaviru; 3) gornja paluba žičanih instrumenata
Zvučni film (engleski sound film) – zvučni film
Zvučna rupa (engl. sound hóol) – 1) rezonantne rupe za gudala; 2) “utičnice” za trzalačka glazbala
Zvučni post (engleski zvučni post) – draga (za gudala)
Uzdah (francuski supir) – 1/4 stanka
Fleksibilno (franc. supl) – savitljiv, mekan
kiselo (franc. sur) – gluh, prigušen
Sourdement (surdeman) – prigušen
Sourd et en s'éloignant (franc. sur e en s'elyuanyan) – prigušeno, kao da se udaljava [Debussy. “Maske”]
Sordina (francuski mute) – nijem
Sourdines (nijem) – mute; avec sourdines (avec sourdins) – s nijemima; sans sourdines (san sourdin) – bez sourdina; na glasoviru bez lijeve pedale; otez les sourdines (otez les sourdins) – ukloniti mute; mettez les sourdines (
Mette le sourdines) – staviti na nijem – donji medijant (VI korak)
Podržano (franc. poutine) – rezervirano
Suvenir (franc. suvenir) – uspomena
Spagnuolo (tal. spanuolo) – španjolski; alia spagnuola (alla spanuola) – na španjolskom. u duhu
Voltaža (njem. spannung) – napetost
Spartire (it. spartire) – sastaviti partituru
Spartito (it. spartito), Spartitura (spartitura) – rezultat
Spacija (lat. spatium), Prostor (it. spazio) – razmak između dva reda štapa
četka (it. spazzola) – metlica; kola spazzola (colla spazzola) – [igrati se] pjenjačom
Speditamente (tal. spaditamente),con speditezza (con spaditezza), Poslano (spedito) – brzo,
spretno Spesso (it. spaso) – često, često, gusto
Spezzato (it. spezzato) – prekinut
Spianato (it. spyanato) – jednostavno, prirodno, bez
jak afektacija (tal. spickato) – udarac za gudala; zvuk se izvlači pokretom lagano poskakujućeg gudala; doslovno trzaj
Igra (njemački toranj) – igra
Igraj (tornj) – igrati
Spielend (spireland) – razigrano
Spielleiter (njem. Spielleiter) – glazbenik, trubač, ministrant, bubnjar
Spielmann (njem. Spielman) – putujući glazbenik srednjeg vijeka; množinski brojSpielleute (split)
stol za igru (njem. spieltish) – sviranje konzole u orguljama
Spigliato (it. spilyato) – lagodno, okretno, spretno
Šiljak (engleski spike) – naglasak na instrumentima s velikim gudalom
Prosuti (engleski saw cut) – nastaviti, blijedi glissando nizvodno; doslovno raspasti (jazz, izraz)
Spinet (engleski spinet), Spinett (njemački spinet), Spinetta (tal. spinetta) – spinet (stari instrument s tipkama)
Spinnerlied (njem. spinnerlid) – pjesma za kolovratom
Spirito (it. Spirito) – duh, um, osjećaj; con spirito (con spirito), Spiritosamente(spiritozamente), Spiritoso (spiritoso), Duhovno (spirituoso) – s entuzijazmom, žarom, nadahnuto
Duhovni (engleski spiritual) – vjerska pjesma sjevernoamer. crnci
Spirituale (it. spirituale) – duhovan
Duhovni (fr. spiritual) – 1) duhovni; 2) duhovit
Duhovno i diskretno (franc. spirituel e discret) – s humorom i suzdržanošću [Debussy. “General Lavin, ekscentrik”]
vrh (njem. Spitz) – kraj luka; an der Spitze – svirati krajem gudala
Spitzharfe (njemački Spitzharfe) – arpanetta
Spitzig (njem. Spitz) – oštro, oštro
sjajan (engleski sjajno),Izvrsna (Francuski Splendid) - veličanstven, sjajan
Splendidamente (it. Splendidamente), con splendidezza (con splendidetstsa), lijep (splendido) – sjajan, veličanstven
Pjegavo (njem. shpotlid) – komična pjesma
Sprechend (njemački sprehand) – kako kaže [Beethoven. "Razočaranje"]
Sprechgesang (njem. sprehgesang) – deklamativno pjevanje
Springbogen (njemački springbogen), Springender Bogen (springender bogen), Opružni luk (engleski springin bow) – [igrati] luk koji skače
Springtanz (njem. springtanz) – ples sa skakanjem
Squadro di ferro(tal. squadro di ferro) – okvir od lijevanog željeza kod klavira
Kvadratni ples (engleski skuee dane) – amer. nar. ples
Squiffer (eng. skuyfe) – concertino (6-strana harmonika)
Squillante (it. squillante) – zvučan, zvučan
Prsten (squillo) – zvuk, zvonjava
Stabat mater dolorosa (lat. stabat mater dolorosa) – katolički napjev “Bila žalosna majka”
Stabilan (it. stable) – postojano
Stabspiel (Njemačko sjedište) – ksilofon
stakato (it. staccato) – 1) [svirati] naglo; 2) kod gudala zvuk se izvlači laganim guranjem gudala pri kretanju u jednom smjeru
šiljak(njem. shtakhel) – naglasak na velikim gudalačkim instrumentima
sezona (tal. stadzhone) – sezona (opera, koncert)
Stahlspiel (njem. stahlspiel) – Stammakkord metalofon
( German strain chord) – akord u glavnom obliku (s glavnim tonom u basu)
Stammton (njem. strainton) – glavni ton; isto kao Grundton stanco (it. alatni stroj) – umoran, umoran
standard (eng. standed) – standard; u jazzu, lagana glazba, čija se oznaka teme pjesme često koristi
Standardna visina (engleski standed pitch) – normalno ugođen ton
Ständchen (njem. standhen) – serenada
Ständchenartig (njem. standhenartich) – u naravi serenade
štap (njem. bar) – pramčana osovina
Stanghetta (it. Stangetta) – bar linija
sasvim (njem. Shtark) – snažan, snažan, moćan
Starr (njemačka zvijezda) – tvrdoglavo, ustrajno, tvrdoglavo
Počinjući polako, ali postupno animirajući (eng. staatin slowley bat gradueli animeytin) – počni polako, ali postupno oživi [Britten]
Umjesto (njemačka država) – umjesto
od Stave, osoblje (engleski stave, staf) –
letva Steg (njem. stave) – 1) stalak za gudala; am Steg (am steg) – [igrati] na tribini; 2) Steg za glasovirom
Stegreifausführung (njemački Stegreifausführung) –
Steigerndova improvizacija(njem. steigernd) – povećanje, jačanje, rast
povećati (steigerung) – povećanje, jačanje
Steinspiela (njem. steinspiel) – udaraljka izrađena od kamena
vijak (njem. shtelschraube) – pramčani vijak
stentando (it. stentando), Stentato (stentato) – tvrd
Korak (engleski step) – korak, pa (u plesu)
Steso (it. steso) – rastegnut
Isti (it. stesso) – isti, isti
Stets (njem. shtete) – stalno, stalno
ključna riječ (njem. shtihvort) – replika
štap (engl. stick) – 1) drška luka; 2) dirigentska palica; 3) palica za udaraljke
stil(njemački mir), stil (talijanski stil), Stilo (stylo) – stil
Stimbogen (njem. shtimmbogen) – kruna limenih instrumenata
Glas (njem. shtimme) – 1) glas; 2) miljenik gudala; 3) jedan od orguljskih registara
Stimmführer (njem. Stimmführer) – zborski dirigent
glasovno vođenje (njem. Stimmführung) – glasovno vođenje
kamertonska vilica (njemački Shtimmgabel) –
Stimmhaft kamerton (njem. Shtimmhaft) – sonoran
Stimmschlüssel (njem. Shtimmshlyussel) – tipka za ugađanje instrumenta
Stimmstock (njem. shtimmstock) – naklonio se dragi Stimmton
instrumenti(njem. shtimmton) – normalno ugođen ton
Stimmumfang (njem. shtimumfang) – raspon glasa
Stirnmung (njem. shtimmung) – 1) postavljanje; 2) raspoloženje
Stimmungsbilder (shtimungsbilder) – slike raspoloženja
Stimmzug (njemački Shtimmzug) –
iza pozornice Stinguendo (it. stinguendo) – blijedi
Stiracchiato (it. stiracchiato) – s pojačanjem; doslovno razvučena
Stirando (it. stirando) – istezanje
ponos (njem. Stolz) – ponosno
Stomp (engleski stomp) – 1) afroamer. ples; 2) jazz, način izvođenja uz korištenje ostinatnih ritamskih formula u melodiji
Stonare (it. stonare) – detonirati; lažan
Stonazione (stonazione) – detonacija, laž
zaustaviti (engl. stop) – 1) ventil, ventil; 2) prag za trzalačka glazbala
Stoppato (it. stoppato), zaustavljen (eng. stopd) – zatvoriti [zvono roga za prigušivanje zvuka rukom]
Zaustavljanje (eng. stop) – mijenjanje visine na žičanom i puhačkom instrumentu pritiskom na žice odn
Zaustavlja ventil (engl. foot) – registar orgulja: 1) definirana je skupina svirala, raspon i isti, timbar; 2) mehanički uređaj koji vam omogućuje uključivanje različitih skupina cijevi .
Vrijeme zaustavljanja (engleski stop time) – pokazatelj odsustva ritmičke pratnje. u jazzu; doslovno zaustavljeno vrijeme
Olujni (eng. stoomi) – nasilno
Kazna (njem. fine) – strogo
Straff im Tempo (fine them tempo) – strogo u tempu, bez odstupanja
Ravno nijemo (engleski straight mute) – ravni mute za limeni duhački instrument
Strappando (it. strappando), Strappato (strappato) – naglo
Strascicando (it. strashikando), Strascinando (strashinando) – odugovlačenje, rastezanje
Živa škotska igra (engleski stratspey) – brzi pucanj. ples
Ekstravagantno (it. stravagante) – bizaran, ekstravagantan
Stravaganza (stravaganza) – neobičnost, ekstravagancija
Ulični bend(engleski street band) – instrumentalni sastavi sjevernoameričkog. crnci koji se igraju na ulici
Ulične orgulje (eng. stritogen) – hurdi-gurdi; doslovno ulične orgulje
Streichinstrumente (njem. Streihinstrumente) – žičani gudalački instrumenti
Streichorchester (njem. Streiorkester) – gudački ork.
Streichquartett (njem. shtreyhkvartet) – gudački kvartet
Snažno (njem. streng) – strogo
Streng im Takt (streng im tact) – strogo u ritmu
Snaga u tempu (streng im tempo) – strogo u tempu
Strenger Satz (njem. strenger Zatz) – strog stil
Streng wie ein Kondukt(njemački streng vi ain ponašanje) – strogo, u naravi pogrebne povorke [Mahler. Simfonija br. 51]
Streng im Zeitmaß (njem. streng im zeitmas) – strogo u tempu
Strepito (it. strepito) – buka, graja, con strepito (con strepito), Strepitoso (strapitoso) – bučan, glasan
tijesno (it. stretta) – stretta, doslovno, sažimanje: 1) izvođenje teme u fugi kad se još nastavlja u drugom glasu; 2) zaključuje, dio posla, koji se izvodi ubrzanim tempom
tijesan (it. stretto) – ubrzan
Strich (njemački udarac), Strichart (moždani udar) – moždani udar
Strich für Strich(stroke fur stroke) – svaki zvuk se svira samostalno, pokretom gudala; isto što i détaché
Strogo (franc. strict) – precizan, strog
Strogo (stricteman) – točno, strogo
Stridendo (tal. stridendo), Oštar (franc. stridan) – oštar, prodoran
Niz (engl. string) – 1) gudački : 2) žičani instrument
Gudački bend (string band) – gudački orc.
Gudački (strind) – nanizan
instrumenti Gudački instrumenti (string instrument) – gudački instrumenti
Gudački bas (eng. string bass) – kontrabas (u jazzu)
Gudačka ploča (eng. string-bóod) – podvratnik [za gudala]
Stringndo(it. stringendo) – ubrzavanje
Gudački kvartet (eng. string kuotet) – gudački kvartet
Strisciando (it. strishando) – klizanje; isto što i glissando
Strisciando con l'arco in tutta la sua lunghezza (tal. strishando con larco in tutta la sua lunghezza) – voditi cijelim lukom.
Strofa (it. strofa), Strofe (strofa) – strofa, dvostih
Strotnento (it. stromento), Alat (strumento) – instrument; množinski broj Stromenti, Strumenti jak (
Engleski sustavi ) – snažno, odlučno

(njem. strofenlid) – parna pjesma
Strutnentale (it. Strumentale) – instrumental
Strumentatura (it. Strumentatura), Instrumentacija (Strumentazione) – instrumentacija
Srumento a corda (tal. Strumento a cord) – gudački instrument
Strumento ad arco (tal. Strumento hell arco) – gudalo
Strumento i percussione (it. strumento a percussione) – udaraljka
Strumento a pizzico (it. strumento a pizzico) – trzalački instrument
Strumento da fiato (tal. strumento da fiato) – puhački instrument
Strumento da fiato di legno ( it strumento da fiato di legno) je drveni puhački instrument.
Zaglavi(njemački komad) – komad
Studie (njemačka studija), Studio (talijanski studio), Studija (English study) – etida, vježba
peći (njem. stufe) – korak načina
Stumm (njem. panj) – šutljiv
Stumm niederdrücken (shtum niederdryuken) – tiho pritisnite [tipku]
Sturntisch (njem. Shtyurmish) – brzo, brzo
Slapovi (njem. Shtyurze) – zvono puhačkog instrumenta
Stil (francuski stil, engleski stil) – stil
Stil galantan (francuski stil Galan ) – galantni stil (18. stoljeće)
Slobodan stil (franc. style libre) – slobodni polifoni stil. Stilska laž slova
(fr. style lie) – vrsta višeglas. pisma
Strogi stil (rigure style) – strogi polifoni stil. slova
Su (it. su) – na, preko, na, do, u
Mekan (fr. suav) – ugodan, nježan; avec suavité (avec syuavite) – lijepo, nježno
ispod (lat. sub) – pod
Subbaß (njem. subbass) – jedan od registara orgulja
Podton (engleski podton) – sviranje saksofona [prigušeni zvuk]
Subdominantna (engleski) subdominant), Subdominante (njem. subdominant) – subdominanta
Subit (francuska subdominanta) – iznenadna
Podstanište (subitement) – iznenada
Odmah(it. subito) – iznenada, iznenada
Predmet (engleski subjikt); Predmet (njemački predmet) – 1) tema; 2) tema fuge; 3) početak. glas u kanonu
Subkontrabaßtuba (njem. subcontrabastuba) – limeni instrument
Subkontroktave (njem. subcontroctave) – potkontroktav
Uzvišen (it. uzvišen, fr. sublim), con sublimità (it. con sublimita) – uzvišeno, veličanstveno
Submedijant (engleski submidient) – donji medijant (VI stup.)
Subsemitonium modi (lat. Subsemitonium modi) – uvodni ton
slijed (franc. sukcesija) – niz
Iznenada (engleski planted) - iznenada, iznenada
Na(tal. sulli) – prijedlog su u vez. s def. član množine muškog roda – na, preko, na, do, u
sui (it. Sui) – prijedlog su u vez. s def. član množine muškog roda – na, preko, na, do, u
Apartman (Francuska svita, Englesko odijelo), Apartman (njem. suita) – svita
slijediti (franc. suive) – slijediti; npr Suivez le piano (syuive le drunk) – pratiti klavir
dio Suivez le solo (syuive le solo) – slijediti solistu
subjekt (fr. syuzhe) – 1) tema; 2) tema fuge; 3) početak. glas u kanonu
na (it. sul) – prijedlog su u vez. s def. član jednine muškog roda – na, preko, na, do, u; npr. sul a [svirati] na žici la
Na (it. sul) – prijedlog su u vez. s def. član muški, ženski jednina – na, preko, na, do, u
Sul serio (it. sul serio) – ozbiljno
Na (it. sulla) – prijedlog su u vez. s def. član jednine ženskog roda – na, preko, na, do, u
Sulla corda … (it. sulla corda) – [svirati] na žici …
na (it. sulle) – prijedlog su u vez. s def. član množine ženskog roda – na, preko, na, do, u
Sulo (it. Sullo) – prijedlog su u vez. s def. član muškog roda u jednini – na, preko, na, do, u
Njegova (it. suo) – vlastiti, vlastiti
igra (it. suonare) – zvuk, igra; isto što i sonare
Zvuk(it. Suono) –
Suono alto zvuk (tal. Suono Alto) – visoki ton
Suono armonico (tal. Suono armonico) – prizvuk
Suono grob (it. Suono grave) – niski ton
Suono reale (it. Suono reale) – normalno zvučno glazbalo (bez nijem , Itd.).
Superdominantan ( hrv.
naddominantan ) – dominantan dominantnom .) Suplement (franc suplementar , engleski supplymant), Dopuniti (tal. supplemento) – dodatak, molitelj prijava (francuski supliant),
Supplichevole (it. Supplichevole) – prošnja
na (francuski sur) – na
Sur la corde… (sur la corde) – [svirati] na žici …
uglavnom (franc. Surt) – posebno, uglavnom
Susdominante (fr. su dominant) – donji medijant (VI stup.)
Suspenzija (fr. suspension, eng. spension) – zadržavanje od
Suspirij (lat. suspirium) – kratka stanka (u ranoj psalmodiji i menzurnoj glazbi)
Sussurando (it. sussurando) – šapatom, poput šuštanja lišća
Sustonique (franc. sutonic) – gornji uvodni ton (II stupnjevi)
Svaporando(tal. zvaporando), svaporato (zvaporato) – oslabiti zvuk da se ne čuje; doslovno isparavajući
Svegliando (it. zvelyando) – buđenje, veselo, svježe
Sveltezza (it. zveltezza) – živahnost, živahnost
Svelto (zvelto) – živo, žustro, lagodno
Svolazzando (it. zvolaztsando) – lepršanje [List]
Svolgimento (it. zvoldzhimento ) – razvoj od
slatko (englesko odijelo) – izvodi tiho
Slatka glazba (muzika odijela) – “slatka glazba”, tzv. sentiment. salonska glazba 20. stoljeća. u SAD-u
naduti (eng. Swell) – bočna tipkovnica od
Orgulje za ljuljanje(eng. swine) – 1) “ljuljanje”, igra s ritm. nakupljanje, vođenje ili zaostajanje pri hvatanju bilješki, pomicanje naglasaka itd.; 2) jazz stil; 3) prosječan tempo povoljan za korištenje tzv. ritmičko građenje; doslovno zaljuljati se, zaljuljati se
Swing glazba (engl. suin music) – jedna od vrsta jazza, glazbe
Symphonia (grč. simfonija) – suzvučje, suzvučje
Simfonijski (engleski symphonic) – simfonijski
Simfonijska glazba (simfonijska glazba) – simfonija. glazba, simf
simfonija (francuski sanfoni), simfonija (njemačka simfonija) – simfonija
Simfonijski (francuski senfonik), Symphonisch (njemačka simfonija) – simfonijski
Symphonische Dichtung(njem. symfonishe dichtung) – simfonija. pjesma
Simfonijski jazz
( njemački symphonischer jazz) – simfonija
jazz orkestar
Sinkopatija ( lat .
sinkopacija ) - skraćivanje i nauk o njegovoj uporabi – Panova frula Sudjelovanje u sustavu (lat. system participatum) – temperament Szenarium (njem. scriptarium) – scenarij scena (njem. scene) – 1) scena; 2) pojava u drami b (sonorit trez anvelepe) – u prikrivenom zvuku [mesijski] bbbr / (engleski suin) – 1)